Manje oborine, a više vodene pare i sunčevog zračenja s osvrtom na protekli sušni lipanj u Hrvatskoj!?
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Hidrometeori
Hidrometeori je skupni naziv za proizvode u tekućem ili čvrstom stanju nastale kondenzacijom ili depozicijom (procjeđivanjem) vodene pare. Razlikuju se:
- tekuće oborine (kiša, rosulja);
- kapljice vode suspendirane u zraku (oblak, magla);
- oborine koje se smrzavaju u dodiru s tlom (ledena kiša ili prehladna kiša, prehladna rosulja);
- krute oborine (snijeg, tuča, sugradica, snježna zrnca, solika, ledene iglice);
- oborine koje ne dosežu do tla (virge);
- čvrste ili tekuće čestice podignute s tla vjetrom (snježna vijavica);
- hidrometeori koji nastaju na tlu (rosa, mraz, inje).
Oblaci i oborine
Ako u nekom dijelu Zemljine atmosfere koji je zasićen vlagom pada temperatura, kondenzirat će se vodena para i stvarati vodene kapljice. Stvaraju li se te kapljice blizu tla, nastat će magla, a stvaraju li se u većim visinama, nastat će oblaci. Oblaci nastaju i na taj način da se topli zrak kao specifički lakši diže uvis, gdje je niža temperatura. Sadrži li taj zrak veliku količinu vlage, koja je generator za stvaranje oblaka, ona će se zbog ohlađivanja kondenzirati, i time će nastati oblaci. Stvaranju magle pogoduju prašina i dim koji se nalaze u zraku. Čestice prašine i dima čine jezgre kondenzacije vodene pare koja je ohlađena ispod rosišta. Zimi odnosno na visokim planinama, kada je temperatura vrlo niska, smrzavaju se vodene kapljice u sitne kristale, koje stvaraju snijeg.
Kiša se sastoji od krupnih kapljica vode. Da bi iz oblaka padala kiša, moraju od sitnih kapljica nastati krupnije, jer sitne kapljice padaju sporo, pa se na putu ispare. Ljeti zbog brzog i velikog zagrijavanja diže se u visinu zrak s velikim sadržajem vlage, gdje se ohladi ispod 0 °C. Kako ljeti zrak sadrži više vlage nego zimi, stvorit će se ohlađivanjem veliki kristali odnosno led, koji pada kao tuča na Zemlju. Zemaljska površina gubi noću ižarivanjem velik dio topline, koju je danju primila putem Sunčeve svjetlosti. Zbog toga nastaje ohlađivanje zraka, a time kondenzacija suvišne vlage u obliku kapljica na površini Zemlje. To je rosa. Zimi zbog istog razloga nastaje ohlađivanje ispod 0 °C, a time smrzavanje rose u obliku iglica, što se zove mraz.
Sve navedene meteorološke pojave, to jest kiša, snijeg, tuča, rosa i mraz, koje nastaju zbog kondenzacije vodene pare u zraku, zovu se oborine. Količina oborina mjeri se visinom sloja vode u milimetrima po četvornom metru (mm/m2) koga bi stvorila voda oborine kad bi ostala na tlu, a da se ne ispari, a niti otiče u zemlju. Na primjer ako se kaže da je u toku 24 sata na nekom mjestu količina oborina 2 mm, to znači da je palo toliko kiše da na svaki m2 dolazi 2 litre vode. Naime sloju vode visine 1 mm na površini od 1 m2 odgovara količina vode od 1 litre, to jest 1 dm3. Suhi krajevi imaju ispod 500 mm oborina godišnje. Za mjerenje količine oborina služi mjerni instrument kišomjer, pluviometar ili ombrometar.
Količina i razdioba oborina
Količina i razdioba oborina tijekom godine, kao i broj dana s određenom količinom oborina, te maksimalne količine koje se mogu očekivati u nekom dužem razdoblju, ubrajaju se među glavne značajke klime. Oborine su vremenski i prostorno vrlo promjenljive. Količina oborina mjeri se kišomjerom ili pluviometrom. Njime se utvrđuje koliko bi milimetara bio visok sloj vode od oborina kada ne bi bilo isparavanja, otjecanja i prokapljivanja kroz tlo. Količina oborina od 1 milimetar (mm) odnosi se na površinu od jedan kvadratni metar (m²), što znači da je na svaki kvadratni metar tla pala jedna litra vode. Općenito se uzima da je godišnji prosjek količine oborina za Zemlju u cjelini 1 000 mm, s najvećom prosječnom količinom od 11 430 mm u mjestu Cherrapunji u sjevernoj Indiji, i s najmanjom od 10 mm u Arici u sjevernom Čileu. Najveća je do sada izmjerena količina oborina tijekom jedne godine 22 987 mm, i to u razdoblju od kolovoza 1860. godine do lipnja 1861.godine, u Cherrapunjiju, a ondje je izmjerena i najveća 24-satna količina od 1 870 mm. Mjesto Iquique u sjevernom Čileu 4 je godine bilo bez kiše, a godišnji je prosjek samo 3 mm. To su podaci, prije djelovanja geoinjženjera!
Po godišnjem kretanju količine oborina razlikuje se 6 klimatskih tipova oborina:
- ekvatorski (s maksimumom oborina nakon proljetne i jesenske ravnodnevice),
- tropski (maksimum oborina ljeti),
- monsunski (maksimum oborina ljeti, zime suhe),
- suptropski (maksimum oborina zimi, ljeta suha),
- kontinentalni (ljetne kiše)
- oceanski (zimske kiše) tip oborina,
- kao poseban tip izdvaja se sredozemni tip oborina (zime kišovite, ljeta suha).
Danas se uz pomoć takozvanih oborinskih radara može procijeniti ukupna količina oborina na određenom području, za razliku od klasične (točkaste) metode mjerenja samo na određenim točkama. To je značajno prije svega za službe koje se bave problemima sprečavanja poplava (pomoću radarskih procjena ustanovljavaju i umjeravaju se "točkasta" mjerenja). Pored količine oborina, važni su prije svega i jakost oborina i njihovo trajanje. Dugotrajno mjerenje količine padalina (klimatologija) omogućuje statističke izračune srednje učestalosti oborinskih događaja (prije svega pljuskova), koji su rezultat međusobnog odnosa jakosti i trajanja oborina.
Uvjeti nastanka oborina
Uvjeti nastanka oborina su:
- Postojanje atmosferske vlažnosti (vodene pare) kao posljedica isparavanja,
- Proces kondenzacije uglavnom kao posljedica dinamičkog hlađenja,
- Prisustvo kondenzacijskih jezgri (čvrstih čestica):
3.1. Higroskopske čestice (na primjer oceanska sol) - proces kondenzacije započinje i prije nego što zrak postane zasićen.
3.2. Nehigroskopske čestice (na primjer prašina, čestice dima, pepeo) - proces kondenzacije je uvjetovan određenim stupnjem zasićenosti.
Podjela
Oborine se mogu podijeliti na:
- konvektivne oborine ili konvekcijske oborine su uvjetovane naglim zagrijavanjem zraka u dodiru s tlom (smanjene gustoće), vodena para se uzdiže i dinamički hladi, to jest kondenzira se (stvaranje oborina), a padaju najčešće u obliku pljuska iz kumulonimbusa;
- orografske oborine (ispravnije bi bilo orogene, jer nastaju djelovanjem orografije) nastaju prisilnim dizanjem vlažna zraka uz obronke planina pod utjecajem vjetra,
- ciklonske oborine ili frontalne oborine su rezultat kretanja zračnih masa iz područja visokog tlaka (anticiklona) i područje niskog tlaka zraka (ciklona), zbog hlađenja se stvaraju oborine.
Uvjeti za konvektivnu oborinu
Cumulonimbusi koji stvaraju grmljavinsku oluju.
Za spomenuti je samo da se novi soj virusa corone zove nimbus, znači već se kombinira pandemija s klimatskim promjenama.
Odlična ideja za stvaranje novog straha, ili kako bi novinar Fulford to nazvao novom ”pornografijom” straha.
Zakonitosti prostorne raspodjele oborina
Zakonitosti prostorne raspodjele oborina su:
- U brdima količina oborina zavisi o smjeru zračnih strujanja (privjetrina, zavjetrina).
- Kopnena područja imaju manje količine oborina od morskih na istoj zemljopisnoj širini (morska klima, kontinentalna klima).
- Velika količina oborina u blizini ekvatora i umjerenim širinama smjenjuje se s malom količinom oborina u tropima dalje od ekvatora i polarnim područjima (tropi, suptropi, područje umjerene klime, polarna klima).
- U tropima su istočni dijelovi tropskih mora vlažni cijelu godinu. Zapadni dijelovi vlažni su samo ljeti i u jesen.
Teorija stvaranja oborine
U umjerenim zemljopisnim širinama oblaci se pojavljuju na visinama gdje vladaju temperature i više i niže od 0 °C. U najdonjem dijelu oblaka na visinama gdje je temperatura viša od 0 °C postoje samo vodene kapljice (vodeni dio oblaka), na visinama gdje vladaju temperature između 0 °C i -15 °C postoje pothlađene kapljice i ledeni kristali (miješani dio oblaka), a na većim visinama i temperaturama nižim od -15 °C većinom ledeni kristali različitih oblika (ledeni dio oblaka).
Ako postoje veće temperaturne razlike između donjeg i gornjeg dijela oblaka, na nastanak oborine djelovat će više čimbenika. Ako je tlak zasićene vodene pare nad ledom niži nego nad vodom, takav je oblak koloidno labilan i ledeni kristali rastu na račun kapljica. Veće kapljice padaju brže od manjih kapljica, pa se pri padu sudaraju i spajaju s manjim kapljicama, i zato rastu (proces koalescencije). Ledeni kristali u oblaku brže padaju od oblačnih kapljica, pa se kristali i oblačne kapljice sudaraju. Tlak zasićene vodene pare nad malim kapljicama veći je nego iznad krupnih, pa su takvi oblaci također koloidno labilni i veće kapljice rastu na račun malih kapljica. Vrlo male oblačne kapljice različitih električnih naboja međusobno se privlače, pa se pojavljuje proces koalescencije.
Danas su prihvaćene dvije osnovne teorije prema kojima oborine nastaju:
- procesima koalescencije u toplim oblacima i
- djelovanjem ledenih kristala u oblacima s temperaturama nižim od 0 °C.
Obje teorije se slažu s opažanjima i mogu objasniti nastanak kiše u različitim vremenskim prilikama.
Osnovna teorija stvaranja oborine (Tor Bergeron 1933., Walter Findeisen 1939.) polazi od toga da u oblaku postoji termodinamička labilnost, ako se u njemu nalaze istovremeno i ledeni kristali i vodene kapljice. Zbog razlika u tlaku zasićene vodene pare nad vodom i ledom isparavaju vodene kapljice, a vodena para sublimira na ledenim kristalima. Po Bergeronu bitni čimbenik koji dovodi do oslobađanja oborine su nekoliko kristala među većom populacijom pothlađenih kapljica u onom dijelu oblaka, gdje je temperatura zraka ispod - 10 °C. U takvim miješanim oblacima zasićenost s obzirom na vodu predstavlja prezasićenost s obzirom na led 10% i na temperaturi - 21 °C za 21%, pa se može očekivati brzi rast kristala. Ledeni kristali mogu ispasti iz oblaka i u padu se sudariti s velikim brojem oblačnih kapljica, pa nastaju kristalići injasta izgleda. Kad ove nakupine kristalića dođu u slojeve zraka s višom temperaturom, dolazi do stvaranja snježnih pahulja. Snježne pahulje na temperaturama višim od 0 °C se tope, pa nastaju kišne kapi.
Zbog koalescencije oblaci koji sadrže velike kapljice nestabilniji su i iz njih lakše nastaju oborine nego iz oblaka koji sadrže istu količinu vode, ali u obliku malih kapljica.
Kapljice polumjera manjeg od 100 μm smatraju se oblačnim elementima, a veće kapljice kišnim kapima. Kišne kapi, međutim, ne rastu neograničeno. Opažanja i proračuni su pokazali da je najveći promjer kapljice 5 mm, a one većeg promjera razbijaju se uglavnom zbog sudaranja. Razbijanje velikih kapi dovodi do lančane reakcije u stvaranju kišnih kapi. Do lančane reakcije dolazi i kad se bilo mali djelići ledenih kristala, bilo smrznute kapljice odvajaju od glavne mase kristala.
U konvektivnim oblacima, gdje je sadržaj tekuće vode normalno veći nego u slojastim oblacima, ledeni kristali većinom rastu srašćivanjem s velikim oblačnim kapljicama promjera oko 20 μm. Takvim procesom stvaranja inja nastaju kompaktnije čestice, često čunjastog oblika, takozvana solika. Čestice solike sastoje se od labavog ledenog skeleta s mnogo kapilara napunjenih zrakom. S druge strane, pri bržem padu ili padu u području oblaka više temperature, takve čestice se zgušćuju i nastaje takozvana sugradica. Pri padu prema tlu ledena se čestica može otopiti i pretvoriti u kišu. Daljim rastom čestice u konvektivnom oblaku s jakom uzlaznom strujom i velikim sadržajem tekuće vode može nastati zrno tuče.
NIJE SAMO SPOMENUTA UMJETNO IZAZVANA OBORINA PUTEM GEOINJŽENJERINGA. ONA MOŽE IZAZVATI POVEĆANJE, ALI I SMANJENJE KOLIČINE OBORINE NA NEKOM PODRUČJU!!
Po ranije nađenim podacima za područje Hrvatske u zadnjih desetak godina u odnosu na višegodišnji niz trajanje sijanja Sunca (insolacija) se povećala na 230 sati godišnje.
Isti podaci u zadnjih desetak godina u odnosu na višegodišnji niz o oborini su uglavnom oko prosjeka uz deficit oborine u planinskom i dijelu obalnog područja (Zavižan, Parg, Karlovac, Rijeka, Senj i Dubrovnik). Bilo je na nekim područjia suše u nekim mjesecima 2015. i 2016. godine. Korišteni podaci su DHMZ-a. Znači nema povećanja srednje vrijednosti oborine u zadnjih deset godina na području Hrvatske. U nekim slučajevima ta srednja vrijednost se smanjila.
Zakoni fizike kažu kako se to ne može dogoditi, osim ako nismo zaboravili nešto ubaciti u (matematičku) formulu. Za svaki (topliji) stupanj Celzijusa, u atmosferi je oko 7% više vlage, pa time postoji i veća šansa za više oborine. Nešto tu ne štima !! A da, u posljednje vrijeme geoinjženjeri stidljivo priznaju da rade neke “male” eksperimente u našoj atmosferi.
Najnoviji primjeri su velike poplave u Texasu i New Mexicu (u 37 minuta bujična poplava je donijela 20 feeta ili oko 6 metara oborine!?), pa i New Yorku, te Španjolskoj (Valencija i Barcelona) koja ima danima jake olujne konvektivne oborine, te Francuskoj i Italiji, pa i djelomice ostalim Europskim zemljama.
Da li u ovim slučajevima povećanje temperature po teoriji povećava vlagu, pa time i oborinu (jedan stupanj povećanje vlage za 7 %) ili su ipak geoinjženjeri umješali svoje ručice i malo pretjerali u stvaranju tih poplava?)
NA PLANETI KOJA SE ZAGRIJAVA, MORA PADATI VIŠE KIŠE!
Jedan od glavnih razloga zašto ne može padati više kiše na nekim područjima jeste zato, što nam je atmosfera ispunjena chemtrailsovim štetnim česticama, što je jasan cilj solarnog injženjeringa. Slijede tablice srednjih količina oborine po mjesecima, niza (2013 - 2023)
Pregled srednje količine oborine po mjesecima u desetgodišnjem nizu (2014. - 2023.) na pojedinim područjima Hrvatske
SREDNJA, MJESEČNA I GODIŠNJA KOLIČINA OBORINE I OBORINA ZA LIPANJ 2025. GODINE PO PODACIMA GMP-a DHMZ-a
|
GMP |
srednjak lipanj |
lipanj 2025 |
Niz mjerenja |
srednjak niza |
2015-2024 srednjak |
razlika |
|
Bjelovar |
86,5 |
3,3 |
1949-2021 |
67,4 |
83,8 |
16,4 |
|
Dubrovnik |
55,5 |
3,3 |
1961-2021 |
95,8 |
78,3 |
-17,5 |
|
Gospić |
95,8 |
25,2 |
1872-2021 |
124,6 |
132,8 |
8,2 |
|
Hvar |
37,2 |
2,7 |
1872-2021 |
60,4 |
78,3 |
17,9 |
|
Karlovac |
98,4 |
0,8 |
1949-2021 |
92,3 |
83,8 |
-8,5 |
|
Knin |
82,5 |
13,2 |
1949-2021 |
88,2 |
107,6 |
19,4 |
|
Križevci |
82,4 |
5,6 |
1961-2021 |
67,8 |
83,8 |
16 |
|
M. Lošinj |
55,2 |
7,6 |
1961-2021 |
79,9 |
102,1 |
22,2 |
|
Ogulin |
118,5 |
6,3 |
1949-2021 |
129,6 |
132,8 |
3,2 |
|
Osijek |
82,1 |
1 |
1899-2021 |
57,7 |
65,8 |
8,1 |
|
Parg |
146,5 |
11,9 |
1950-2021 |
153,9 |
132,8 |
-21,1 |
|
Pazin |
93,2 |
33 |
1961-2021 |
94,7 |
102,1 |
17,4 |
|
Rijeka |
99 |
20,5 |
1948-2021 |
129,5 |
102,1 |
-27,4 |
|
Senj |
81,5 |
37 |
1948-2021 |
103,9 |
102,1 |
-1,8 |
|
Sisak |
93,2 |
0 |
1949-2021 |
76,1 |
83,8 |
7,7 |
|
S. Brod |
83,8 |
11,7 |
1962-2021 |
63,9 |
65,8 |
1,9 |
|
Split |
49 |
23,3 |
1948-2021 |
67,4 |
78,3 |
10,9 |
|
Šibenik |
50,3 |
10,6 |
1948-2021 |
67 |
78,3 |
11,3 |
|
Varaždin |
94 |
21,4 |
1949-2021 |
72,7 |
83,8 |
11,1 |
|
Zadar |
48,5 |
8,3 |
1961-2021 |
75,7 |
78,3 |
2,6 |
|
Zavižan |
130,1 |
71,8 |
1949-2021 |
161,4 |
132,8 |
-28,6 |
|
Maksimir |
94,7 |
9,9 |
1949-2021 |
71,7 |
83,8 |
12,1 |
|
Grič |
95 |
15,3 |
1961-2021 |
73,8 |
83,8 |
10 |
|
Bilogora |
83,4 |
2,9 |
1975-2021 |
60 |
45,3 |
-14,7 |
|
Daruvar |
85 |
5,6 |
1884-2021 |
58,8 |
50 |
-8,8 |
|
Gorice |
87,8 |
1,1 |
2004-2021 |
62,3 |
64,3 |
2 |
|
Gradište |
86,7 |
6,7 |
1971-2021 |
70,5 |
75,5 |
5 |
|
Komiža |
50,1 |
10,8 |
1956-2021 |
44,3 |
38,2 |
-6,1 |
|
Krapina |
106,4 |
8,5 |
1963-2021 |
95,5 |
78,5 |
-17 |
|
Lastovo |
40,2 |
0 |
1946-2021 |
35 |
34 |
-1 |
|
Makarska |
38,2 |
0 |
1901-2021 |
36,6 |
34,3 |
-2,3 |
|
Ploče |
42,3 |
0 |
1963-2021 |
35,6 |
30 |
-5,6 |
|
Pula |
92,1 |
39,8 |
1968-2021 |
86,4 |
90,5 |
4,1 |
|
Puntijarka |
105 |
13,2 |
1892-2021 |
96,5 |
80,5 |
-16 |
|
Rab |
85 |
15,9 |
1932-2021 |
72,2 |
65,2 |
-7 |
U zadnjoj koloni razlike, negativan broj znači manjak oborine u litrama, u odnosu na godišnju srednju vrijednost iste.
Da ipak nije sve tako kako brojke pokazuju, slijedi još jedna tablica sušnih perioda u trideset godina rada obrane od tuče prizemnim generatorima, samo u mjesecu lipnju.
TABLICA TRIEDESETGODIŠNJIH SUŠNIH PERIODA U LIPNJU KOJI INAČE GLASI KAO NAJKIŠOVITIJI MJESEC U GODINI
|
|
lipanj |
Aktivne GP |
Periodi bez oborine |
broj dana |
|
godina |
Utrošena otopina |
|
lipanj od-do |
u nizu |
|
|
|
|
|
|
|
1995 |
20805 |
413 |
23.6-1.7. |
9 |
|
1996 |
13193 |
481 |
29.5.-11.6. |
14 |
|
1997 |
33752 |
482 |
nema |
0 |
|
1998 |
33099 |
488 |
nema |
0 |
|
1999 |
24169 |
491 |
22.6.-26.6. |
5 |
|
2000 |
14796 |
491 |
16.6.-22.6. |
7 |
|
2001 |
10654 |
489 |
4.6.-16.6. |
13 |
|
2002 |
6984 |
494 |
29.5.-5.6.,10.-14.,17.-23. |
20 |
|
2003 |
18120 |
528 |
nema |
0 |
|
2004 |
25010 |
528 |
3.6.-9.6. |
7 |
|
2005 |
16968 |
582 |
1.-12.,18.-25. |
20 |
|
2006 |
21354 |
585 |
29.5-12.6. |
15 |
|
2007 |
21780 |
587 |
24.6.-29.6. |
5 |
|
2008 |
30453 |
588 |
12.6.-19.6. |
8 |
|
2009 |
31470 |
588 |
12.6.-24.6. |
23 |
|
2010 |
15378 |
589 |
21.6.-29.6. |
9 |
|
2011 |
18263 |
586 |
18.6-29.6. |
12 |
|
2012 |
17454 |
585 |
14.6-20.6 |
7 |
|
2013 |
16694 |
584 |
12.6-21.6. |
11 |
|
2014 |
17490 |
584 |
15.6-22.6. |
8 |
|
2015 |
17632 |
586 |
16.6-7.7. |
22 |
|
2016 |
23098 |
586 |
15.6.-22.6. |
8 |
|
2017 |
19098 |
579 |
7.6-20.6. |
14 |
|
2018 |
19046 |
574 |
23.6-28.6. |
6 |
|
2019 |
19523 |
570 |
5.6-16.6 |
12 |
|
2020 |
8361 |
564 |
nema |
0 |
|
2021 |
884 |
300 |
12.6.-19.6. |
8 |
|
2022 |
8597 |
300 |
7.6.-13.6. |
7 |
|
2023 |
1864 |
300 |
nema |
0 |
|
2024 |
4515 |
301 |
8.6.-22.6. |
15 |
|
2025 |
2437 |
331 |
3.6.-27.6. |
25 |
|
suma |
532941 |
15734 |
|
310 |
|
srednjak |
17191,7 |
502,3 |
|
10 |
Znači i prije je bilo sušnih lipanja, a ne smo 2025. godine
Ove podatke nećete naći na službenoj stranici DHMZ-a, nego samo u odjelu obrane od tuče, to jest kod mene koji sam vodio tu evidenciju, sve te godine. I to je još jedan dokaz, koliko smo omiljeni u Zavodu.
Znači u prosjeku u lipnju imamo desetak dana u nizu bez oborine, u rasponu od 5 do 25 dana, a veća količina u pojedinim periodima lipnja je posljedica uglavnom olujnih obilnih pljuskova u nekim dekadama lipnja.
Podaci na nižim slikama se odnose na točkaste podatke meteo postaja (GMP), pa ne znamo što je bilo između njih. Ova tvrdnja važi pogotovo za oborinu, koja nikada nije jednoliko raspodjeljena na tom promatranom području.
Slično je i sa prognozom same oborine kao najtežim dijelom prognostičkih veličina (kada, gdje, koliko, trajanje i vrsta oborine).
TEMPERATURA
OBORINA
Ali, DHMZ preko jednog istraživanja talijanskih meteorologa donosi drugu priču:
Od kraja 19. stoljeća količine oborine na Mediteranu su stabilne, podaci s 23 000 postaja pokazuju da količine oborine nisu u opadanju.
DHMZ, 25. 3. 2025. - Oborine u mediteranskoj regiji ostale su stabilne unatoč varijacijama između godina i desetljeća, pokazuje analiza povijesnih trendova za razdoblje 1871. – 2020. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature, a temelje se na podacima s 23 000 postaja u 27 zemalja, te imaju značajne posljedice na društvene, ekonomske i okolišne politike u regiji.
Oborinski režim Mediterana karakteriziran je neujednačenom raspodjelom oborine tijekom godine s izraženim manjkom tijekom ljeta. Projekcije klimatskih promjena i dosadašnja opažanja sugeriraju smanjenje količine oborine u ovom području tijekom 21. stoljeća. Međutim, pojedina istraživanja sugeriraju da su promjene u količinama oborine posljedica atmosferske cirkulacije, te bi dugoročno mogle ostati nepromijenjene.
Koristeći podatke s 23 000 kišomjernih postaja u 27 zemalja, uključujući Hrvatsku, Sergio Vicente-Serrano i suradnici objedinili su dosada najveći skup dostupnih podataka tijekom razdoblja 1871. – 2020., omogućujući im istraživanje dugoročnih godišnjih i sezonskih trendova oborine. Također su usporedili ovaj skup podataka s klimatskim modelima dostupnih iz projekata Coupled Model Intercomparison Project (CMIP) 5 i 6. Utvrdili su da su količine oborine na Mediteranu tijekom tog razdoblja uglavnom ostale stabilne, ali su pokazivale značajne prostorne varijacije, te razlike između određenih desetljeća i sezona. Iako su u pojedinim regijama i razdobljima identificirani određeni trendovi, autori ih pripisuju dinamici atmosfere, te sugeriraju da su povezani s unutarnjom varijabilnošću. Napominju kako njihovi podaci usklađuju opažanja s modelima CMIP 6 za prošle oborine, pri čemu ni jedni ni drugi ne pokazuju dominantan trend oborine u prošlosti.
Iako su tijekom analiziranog razdoblja utvrđeni zanemarivi trendovi u oborinama, autori ističu da se Mediteran suočava sa sve češćim sušama uzrokovane povećanom evaporacijom kao posljedicom rasta temperature zraka na ovom području. Zaključuju da će ovi rezultati imati važne posljedice za planiranje zaštite okoliša, poljoprivrede i upravljanja vodnim resursima u regiji.
Ponosni smo da su podaci DHMZ-a i naši stručnjaci doprinijeli ovom važnom istraživanju! Cijeli članak dostupan je ovdje: (https://www.nature.com/articles/s41586-024-08576-6)
Ovaj tekst se temelji na priopćenju časopisa Nature, uz prilagodbe za naš kontekst.
https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?section=onn¶m=objave&el=priopcenja&daj=pr25032025
O KVALITETI MOTRENJA I MJERENJA SAME OBORINE NEĆU OVDJE KOMENTIRATI?!
Solarni geoinženjering:
Igranje Sunčevim zrakama moglo bi spržiti Zemlju, ali neće planove milijardera. Otkako je postalo jasno da cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja na barem 1,5 Celzijevih stupnjeva vjerojatno neće biti ispunjen, bogati i moćni zagovornici solarnog inženjeringa dobili su vjetar u leđa. Neučinkovitom upravljanju klimom žele stati na kraj intervencijama na planetarnoj razini kojima bi se spriječio dotok Sunčeve energije. Zabrinuli su brojne svjetske znanstvenike.
Kad je južnokorejski redatelj Bong Joon-Ho 2013. godine snimao svoj znanstvenofantastični film ‘Snowpiercer‘, zaplet je bio u tome da se Zemlja počela vrlo brzo zagrijavati, pa je bilo potrebno i brzo rješenje. To brzo filmsko rješenje značilo je ispuštanje aerosola u nebo. Bio je to očajnički pokušaj filmskih znanstvenika da spase planet Zemlju, međutim, kako to u filmovima biva – sve je krenulo naopako.
Umjesto da zaustave globalno zatopljenje, prouzročili su ledeno doba. Upravo te prikazane tehnike solarnoga geoinženjeringa sada prizivaju mnogi stručnjaci i milijarderi (Bill Gates) kako bi se uhvatili u koštac s klimatskim promjenama. Solarni geoinženjering opisuje skup hipotetskih tehnologija kojima bi se utjecalo na smanjenje dolazne Sunčeve svjetlosti na Zemlju. Takve se spekulativne intervencije ponekad nazivaju i upravljanje Sunčevim zračenjem (solar radiation management ili SRM) ili modifikacije Sunčeva zračenja.
O solarnom geoinženjeringu uglavnom se raspravlja kao o intervenciji na planetarnoj razini kako bi se snizile globalne srednje temperature, a među mnogim još uvijek neprovjerenim tehnikama ističe se prijedlog ubrizgavanja aerosola u stratosferu kako bi se spriječio dotok Sunčeve energije.
Jačanje ideje
Ideja solarnoga geoinženjeringa dobiva na snazi u nekoliko industrijaliziranih zemalja. U ožujku 2021. godine, na primjer, izvješće odbora američke Nacionalne akademije znanosti zaključilo je da bi Sjedinjene Američke Države trebale uspostaviti, idealno u međunarodnoj suradnji, istraživački program za procjenu izvedivosti solarnoga geoinženjeringa kao privremene mjere za rješavanje problema pretjeranog zagrijavanja Zemlje.
Nakon izvješća, nije dugo trebalo da Bijela kuća najavi petogodišnji plan istraživanja kojim bi se procijenile moguće klimatske intervencije, uključujući i raspršivanje aerosola u stratosferu kako bi se Sunčeva svjetlost reflektirala natrag u svemir. I sveučilište Harvard uspostavilo je istraživački program solarnog geoinženjeringa koji, između ostalog, planira ‘Stratospheric Controlled Perturbation Experiment‘ za proučavanje ponašanja stratosferskih aerosola.
Riječ je o ideji Davida Keitha, znanstvenika s tog sveučilišta koji je 2017. godine predložio taj projekt koji bi uključivao ispaljivanje raketa napunjenih aerosolima sumpora u gornju atmosferu koje bi zatim gore eksplodirale i raspršile kemikalije. Taj je projekt novčano podržao i spomenuti Gates.
Iza tih zaista SF ideja stoji tvrdnja da bi te sićušne čestice kemikalije za koju se zna da ima toksične učinke na zdravlje trebale djelovati kao privremena zaštita od Sunca. No, sve su to još ideje, jer postoji žestok otpor takvim eksperimentima, što se moglo vidjeti u Švedskoj prošle godine. Planirano terensko testiranje harvardske grupe nad Švedskom naišlo je na snažan lokalni otpor domicilnog stanovništva i ekologa, pa je testiranje, za sada, prekinuto.
U nekim se znanstvenim i stručnim krugovima ta istraživanja, naime, smatraju potencijalno opasnima i za klimu, ali i za čovjeka i okoliš. Zapravo, mnogi to znaju, ali klimatski čelnici svim silama žele da čovječanstvo smanji svoje emisije CO2 i sve će učiniti kako bi se ti ciljevi postigli.
Zagovornici istraživanja solarnoga geoinženjeringa tvrde, implicitno ili eksplicitno, da je međunarodno upravljanje klimom uglavnom neučinkovito i da cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja na manje od 2°C, a po mogućnosti na 1,5°C, vjerojatno neće biti ispunjen, s obzirom na trenutačne trendove i politike. Stoga, tvrde zagovornici, solarni geoinženjering treba istražiti sada kako bi se bolje razumjela njegova potencijalna učinkovitost i kako bi bio dostupan, ako se smatra izvedivim, kao buduća opcija.
Prema tim perspektivama, solarni geoinženjering mogao bi se koristiti u budućnosti ili kao privremena mjera za dobivanje vremena za ostvarenje potpune dekarbonizacije ili kao ‘osiguranje‘ u slučaju da se ugljična neutralnost ne može postići na zacrtano vrijeme.
Ima i zabrinutih
Sve brojniji zahtjevi za istraživanje i razvoj solarnoga geoinženjeringa razlog su za uzbunu kod mnogih, budući da je učinkovitost solarnoga geoinženjeringa nedovoljno poznata. Upravo ti zabrinuti stručnjaci i aktivisti smatraju da bi se utjecaji solarnoga geoinženjeringa razlikovali od regije do regije, jer bi to umjetno hlađenje moglo više utjecati na neke regije u odnosu na druge. Također postoje neizvjesnosti o učincima na regionalne vremenske prilike, poljoprivredu i podmirivanje osnovnih potreba za hranom i vodom. Trenutačna istraživanja također se često temelje na idealiziranim shemama modeliranja i pretpostavljaju politiku koju će biti nemoguće realizirati u današnjem frakcijskom međunarodnom poretku.
Čak i uz više istraživanja, postoji duboko ukorijenjeno neslaganje u vezi s time mogu li se rizici i učinkovitost solarnoga geoinženjeringa ikada u potpunosti razumjeti prije implementacije i mogu li se specifični učinci naknadno pripisati takvim intervencijama. Dodajmo i da su zabrinuti znanstvenici potpisali i otvoreno pismo naslovljeno ‘Šesnaest inicijatora Sporazuma o nekorištenju solarnoga geoinženjeringa‘ u kojem izražavaju zabrinutost i tvrde da postoje tri glavna razloga za sprječavanje korištenja takvih tehnologija. Prvo, ukazuju na nepoznate rizike: primjena tehnologije solarnoga geoinženjeringa mogla bi nam se obiti o glavu.
‘Rizici solarnoga geoinženjeringa slabo su poznati i nikada se ne mogu u potpunosti upoznati. Utjecaji će se razlikovati od regije do regije, a postoje neizvjesnosti o učincima na vremenske prilike, poljoprivredu i podmirivanje osnovnih potreba za hranom i vodom‘, navode znanstvenici.
Izgledne špekulacije
Zatim, kažu oni, tehnologije bi vlade ili korporacije mogle upotrijebiti za spriječavanje rada na drugim, manje rizičnim metodama za borbu protiv klimatskih promjena, kao što je smanjenje upotrebe fosilnih goriva.
‘Špekulativna mogućnost budućega solarnoga geoinženjeringa riskira postati snažan argument za industrijske lobiste, poricatelje klime i neke vlade da odgode politiku dekarbonizacije‘, pišu autori.
Na kraju, pitaju se, tko bi mogao odlučiti o tome kako se solarnim geoinženjeringom koristiti – i kako bi takva odluka bila pravedna?
‘Trenutačni sustav globalnog upravljanja nije prikladan za razvoj i provedbu dalekosežnih sporazuma potrebnih za održavanje pravedne, uključive i učinkovite političke kontrole nad uvođenjem solarnoga geoinženjeringa. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojim dominira samo pet zemalja s pravom veta, nema globalni legitimitet koji bi bio potreban za učinkovito reguliranje primjene solarnoga geoinženjeringa‘, zaključuju znanstvenici u otvorenom pismu.
Na kraju nepotreban
Frank Biermann, profesor upravljanja globalnom održivošću na Sveučilištu u Utrechtu i jedan od inicijatora pisma, sažeo je stajalište potpisnika riječima da ‘solarni geoinženjering jednostavno nije potreban‘. U pismu se dalje poziva na pet mjera kojih se međunarodna zajednica mora pridržavati: nema javnog financiranja solarnoga geoinženjeringa, nema eksperimenata na otvorenom, nema patenata za tehnologiju solarnoga geoinženjeringa, nema primjene takve tehnologije i nema potpore međunarodnih institucija za solarni geoinženjering.
Više od 45 uglednih akademika, profesora prava i pisaca potpisalo je pismo, među kojima su nagrađivani autor Amitav Ghosh, profesorica studija znanosti i tehnologije na Harvard Kennedy Schoolu Sheila Jasanoff i profesor fizike na Sveučilištu u Oxfordu Raymond T. Pierrehumbert.
I nisu samo akademici ti koji se protive konceptu i praksi solarnoga geoinženjeringa. U lipnju 2021. godine oko 30 grupa autohtonih naroda iz cijelog svijeta pozvalo je Sveučilište Harvard da odustane od Gatesovih planova za testiranje svoje tehnologije solarnoga geoinženjeringa uz pomoć Švedske svemirske korporacije. Domorodački narodi bili su uspješni, a test je otkazan.
Odvraćanje pozornosti
Ipak, rasprava o solarnom geoinženjeringu vjerojatno će se nastaviti, budući da uživa potporu bogatih pojedinaca poput Gatesa i ključnih znanstvenih institucija, uključujući moćnu američku Nacionalnu akademiju znanosti, inženjerstva i medicine. S druge strane, Carnegie Climate Governance Initiative (C2G) ima za cilj natjerati Ujedinjene narode da raspravljaju o solarnom geoinženjeringu na Općoj skupštini UN-a 2024. – iako C2G naglašava da je njihovo stajalište strogo nepristrano i da inicijativa jednostavno traži učinkovito upravljanje tehnologijama.
Povećat će se i napori da se stvori novi međunarodni sporazum o nekorištenju solarnoga geoinženjeringa i na tome rade upravo potpisnici navedenog pisma. Oni zaključuju da bi takav sporazum, za razliku od sporazuma o korištenju geoinženjeringa, bio izvediv i učinkovit, te da bi takav sporazum spriječio daljnju normalizaciju i razvoj rizična i slabo razumljiva skupa tehnologija koje nastoje namjerno upravljati Sunčevom svjetlošću na planetarnoj razini, a to bi se učinilo bez ograničavanja legitimna istraživanja klime.
Zagovornici takvog sporazuma dodaju da bi se na taj način spriječilo opasno odvraćanje pozornosti od trenutačnih klimatskih politika uklanjanjem lažnog obećanja o jeftinom i izvedivom alternativnom ‘Planu B‘ u obliku solarnoga geoinženjeringa. Također, navode da se njime u trenutačnom okružju ne bi moglo ni politički upravljati, što bi bio preduvjet za globalne akcije protiv Sunčevih zraka.
Izvor: Wikipedia (koliko joj vjerovati, jer i ona je “njihova”)
https://meteo.hr/podaci.php?section=podaci_agro¶m=mjesecni_ agro_bilten&Mjesec=02&Godina=2023 DHMZ - mjesečni agrometeorološki bilten
https://meteo.hr/klima.php?section=klima_podaci¶m=k1
DHMZ – klimatološki podaci
https://youtu.be/5Kj-dZo082E?si=sz1KIHLnwFNJnQMc
Total chaos in New Jersey today! Floods paralyze the entire state, emergency evacuations
Video: Poplave New Yersey i New York 14.7.2025.
https://youtu.be/cKtxtT-uytI?si=r6mCE80apPuqTBwJ
Video: New Mexico poplave Devastating New Mexico Floods: Rio Ruidoso River Swells Up To 20 feet In 30 Minutes!
https://youtu.be/5R_4VQuBRJs?si=k0R82yzCmdODgtDX Texas
Video: Sleeping Campers Swept Away in Texas Hill Country Flash Flood
https://youtu.be/V2F40LGhBUw?si=xlBbrqFc6IvewcqU
Video: Texas in Chaos AGAIN! Severe Flash Flooding Swept Away Cars, Submerged Homes & Streets in Lampasas!
https://youtu.be/yI21klgN7Og?si=YlMdd_vOKhnxvMOg Barcelona
Video: Unstoppable Disaster! Spain Drowns in Chaos, Barcelona Paralyzed by Historic Floods
Pridružite se:
WEB STRANICA:
https://arnasebalj.com
Telegram kanal Arna Šebalj:
https://t.me/arnakanal
Chat, grupa
S Arnom i istinom:
https://t.me/arnasebalj
SVJEDOČANSTVA "CIJEPLJENIH" u HRVATSKOJ
https://t.me/+jUM0zkaioNxmZDQ0
Svjedočanstva NE-cijepljenih u Hrvatskoj
https://t.me/+FKt1CiAN8fwyOGU0
FB
https://www.facebook.com/profile.php?id=100086873156577
YOUTUBE KANAL:
https://youtube.com/@medijskagrupa1?feature=shared