Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu istaknuto je obilježje suvremenog katoličanstva, jer je Srce postalo simbolom uzvišene Kristove ljubavi uglavnom u europskoj civilizaciji.
Danas slavimo blagdan Presvetog Srca Isusova. Naime, pobožnost Presvetom Srcu Isusovu istaknuto je obilježje suvremenog katoličanstva, jer je Srce postalo simbolom uzvišene Kristove ljubavi uglavnom u europskoj civilizaciji. Čak i u Bibliji srce se smatra više sjedištem znanja negoli ljubavi.
Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu nalazimo kod srednjovjekovnih mistika, a u 16. st. njegovali su je kartuzijanci i kasnije isusovci. Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova došao je iz francuskog grada Paray le Moniala prigodom ukazanja Srca Isusova sv. Mariji Margareti Alacoque 1675. godine.
No, tek je 1765. godine papa Klement XIII. dopustio slaviti blagdan Srca Isusova i to samo za one koji su izričito tražili. Ubrzo su blagdan prihvatile redovnice Reda Pohođenja kojem je pripadala sv. Margareta, cijeli Rim, potom biskupi i kraljica francuskog naroda, poglavari i članovi Družbe Isusove i tako se za kratko proširio gotovo u cijeloj Crkvi.
Nakon što se blagdan Srca Isusova tako brzo proširio i vidjevši velike duhovne koristi od njegovog slavljenja, papa Pio IX. je 1856. godine posebnim dekretom odredio da se blagdan službeno slavi u cijeloj Katoličkoj Crkvi osobito s obzirom na potrebu zadovoljštine za grijehe.
Blagdan Presvetog Srca Isusovog slavi se u petak nakon blagdana Tijelova.
Još je jedna zanimljivost da je 1900. godine za blagdana Srca Isusova čak 160.000 hrvatskih mladića i djevojaka posvetilo Srcu Isusovu.
Tekst posvete glasi: "Mladež roda hrvatskoga, tog predziđa kršćanstva, u svetoj ovoj godini, na svršetku staroga i na osvitu novoga vijeka, Svetosti Tvojoj, Kristovu na zemlji Namjesniku nepogrešivomu, prostrta ponizno pred Tvojim nogama, svečano obećaje, da će se pod barjakom presvetog Srca Isusova hrabro i neustrašivo boriti za vjeru i za dom. U znak ove žrtve srca našega, evo Ti, Sveti Oče, zlatno srce predragoga Spasitelja našega, puno svakovrsnih duhovnih djela, koje na Tvoju nakanu i prema velikome srcu Svetosti Tvoje žrtvovasmo Presvetom Srcu Isusovu. I potpisi ruku naših neka podaju vječnoj spomeni sve što obećasmo i učinismo. A da to izvesti uzmognemo, smjerno molimo očinski Tvoj blagoslov, zalog milosti nebeske za sebe, za svoje roditelje i odgojitelje, te za sav narod hrvatski. U Zagrebu, glavnom gradu Hrvata, na blagdan Presvetoga Srca Isusova 1900."
Za tu prigodu posvete hrvatske mladeži Srcu Isusovu bila je napisana i uglazbljena posebna pjesma „Do nebesa nek se ori“. Riječi pjesme napisao je Petar Perica, 19-godišnji gimnazijalac iz Sjemeništa u Travniku, dok je glazbu skladao mladi isusovac Milan Smolka, koji je tada vršio službu magistra u travničkom Sjemeništu. Petar Perica je nakon gimnazije stupio u isusovački red i postao velikim apostolom mladeži u Dalmaciji, no završio je mučeničkom smrću: partizani su ga strijeljali zajedno s drugim istaknutim dubrovačkim svećenicima i uglednim katolicima 1944. godine.
Poticaj za uvođenje ovog blagdana došao je iz francuskog grada Paray-le-Moniala prigodom Isusova ukazanja sv. Mariji Margareti Alacoque 1675. godine.
Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu nalazimo kod srednjovjekovnih mistika, kao što su Julijana iz Norwicha, Francisca Rimska i sv. Bonaventura. U 16. st. njegovali su je kartuzijanci i kasnije isusovci. Sv. Ivan Eudes (17. st.) dao joj je teološki temelj. Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova došao je iz francuskog grada Paray-le-Moniala prigodom Isusova ukazanja sv. Mariji Margareti Alacoque 1675. godine. Ali tek je 1765. godine papa Klement XIII. dopustio slaviti blagdan Srca Isusova i to samo za one koji su izričito tražili. Bili su to poljski biskupi onoga vremena i rimska Nadbratovština Srca Isusova. Ubrzo su blagdan prihvatili redovnice Reda Pohođenja kojemu je pripadala sv. Margareta, cijeli Rim, potom biskupi i kraljica francuskog naroda, poglavari i članovi Družbe Isusove i tako se za kratko proširio gotovo u cijeloj Crkvi.
Štovanje Srca Isusova u prijašnjim stoljećima sigurno se ne bi tako snažno proširilo po cijelom svijetu da crkveno Učiteljstvo nije stalo iza njega i preporučilo ga vjernicima.
Već letimičan pogled izaziva iznenađenje nad množinom dokumenata što su ga pape objavili o tome predmetu. Navest ćemo ovdje samo najvažnije papinske dokumente posljednjih stotinu godina koji za predmet imaju štovanje Srca Isusova.
1. Papa LEON XIII. i enciklika “Annum Sacrum” (Sveta Godina) Započinjemo s papom Leonom XIII. koji je objavio encikliku ANNUM SACRUM (Sveta Godina) u kojoj govori o posvećenju ljudskog roda Srcu Isusovu.
Enciklika je objavljena 25. V. 1899. kao priprema za tu posvetu. Zanimljiva je povijest enciklike.
Još za vrijeme Prvoga vatikanskog sabora inicijatori posvete prikupili su oko 525 potpisa koncilskih otaca zajedno s tri milijuna potpisa vjernika i uputili su molbu Svetom Ocu da posveti svijet Srcu Isusovu za Svetu Godinu 1975. Tadašnji Papa Pio IX. nije prihvatio molbu da on to osobno učini, nego je dao Kongregaciji za bogoštovlje i obrede nalog da sastavi formular posvete.
Prepušteno je bilo svakom biskupu da odluči hoće li u svojoj biskupiji tu posvetu preporučiti ili ne, a tamo gdje je bila prihvaćena vjernicima je bilo sugerirano da je osobno mole u okviru svoje privatne pobožnosti.
Trebalo je još pričekati da i sam papa to učini. Svečanu posvetu ljudskoga roda izvršio je Papa Leon XIII. 11. lipnja 1899. uoči nove jubilarne godine 1900. Posvetu je pripremila njegova netom objavljena enciklika Annum Sacrum, objavljena 25.V.1899.
Sam Papa Leon XIII. nazvao je ovu posvetu “najvećim činom svoga pontifikata.” Sama enciklika opširno govori o posveti Srcu Isusovu: ističe se njezino značenje, smisao, opravdanje, te se naglašava vrijednost ne samo osobne posvete nego i one cijeloga ljudskoga roda.
Tekst posvete preuzeo je potom Pio XI. i odredio da se od 1926. u svim crkvama moli
na blagdan Krista Kralja.
2. Papa BENEDIKT XV. kanonizirao je 1920. g. bl. Margaretu Mariju Alacoque.
U dokumentu njezine kanonizacije Papa govori o njezinu životu, te napose o objavama što joj je Srce Isusovo udijelilo. U istom dokumentu Papa u cijelosti novodi tekst dvanaestog ili tzv. “velikog” obećanja što je Srce Isusovo dalo sv.Margareti u svezi pobožnosti devet prvih petaka.
To je inače velika rijetkost za papinske dokumente da se citiraju riječi privatnih objava u ovakvoj vrsti dokumenata, iz čega se zaključuje da je Crkva potpuno prihvatila i priznala vrijednost ove pobožnosti.
3. Papa PIO XI. i enciklika “Miserentissimus Redemptor” (Premilostivi Otkupitelj).
U ovoj enciklici objavljenoj 1928. Papa Pio XI. definira kult Srca Isusova kao “sintezu cijele kršćanske religije”. Glavna tema enciklike međutim jest “zadovoljština”.
U uvodu se najprije govori kako je Isus obećao da će uvijek pomagati svoju Crkvu i biti joj nazočan. U prvom dijelu govori se o prikladnosti štovanja Srca Isusova. U drugom dijelu govori se o činima štovanja Kristova Srca među kojima na prvom mjestu jest posveta (podsjeća se na encikliku Leona XIII. Annum Sacrum). Središnja misao enciklike jest zadovoljština koju traži Božja pravda i ljubav.
Istina, dostojnu zadovoljštinu Bogu daje samo Isus, ali se traži ipak i naše sudjelovanje tj. da i mi sa svoje strane dajemo Bogu i Kristovu Srcu zadovoljštinu kao što je Isus preko sv.Margarete to sam tražio. Na kraju enciklike govori se o prednostima i plodovima zadovoljštine.
4. Papa PIO XII. i enciklika “Haurietis Aquas” (Crpst ćete vodu iz izvora Spasitelja).
Povod za novu encikliku o Srcu Isusovu, koja je objavljena 1956. god., bila je stota obljetnica kako je Papa Pio IX. odgovarajućim molbama i željama vjernika, protegnuo svetkovinu Srca Isusova na cijelu Crkvu.
Do tada se blagdan slavio samo u nekim biskupijama. Ova enciklika jest magistralni dokument o štovanju Srca Isusova; radi se o doktrinalnom dokumentu koji kult Srca Isusova utemeljuje i osvjetljava sa svih strana.
Najbiranijim riječima Papa na početku enciklike naglašava kako je štovanje Srca Isusova dar Spasitelja svojoj Crkvi u posljednim stoljećima. Radi se o najuzvišenijem činu kreposti naše vjere koji nas zove da ljubavi Otkupitelja uzvratimo svojom ljubavlju.
Pio XII. odgovara na prigovore, predrasude i zablude o ovoj pobožnosti. U nastavku se poziva na Leona XIII., Pia IX. i njihove dokumente o Srcu Isusovu, te potom navodi i sebe koliko puta je o tome predmetu sam govorio od početka svoga pontifikata.
Prikazuje potom biblijsku utemeljenost štovanja Srca Isusova najprije u Starom, te zatim u Novom Zavjetu. Navodi i izjave crkvenih otaca o istom predmetu. Treći dio enciklike govori o Srcu Isusovu kao simbolu Kristove trostruke ljubavi.
Četvrti dio razvija teološku refleksiju o intimnom sudjelovanju Kristova srca u afektivnom, ljudskom i božanskom životu Otkupitelja na zemlji i na nebu. I na kraju zaključak: Srce Isusovo jest izvor božanske ljubavi, sinteza je cijelog otkupljenja, u Kristovu Srcu klanjamo se nestvorenoj ljubavi Božanske Riječi i njegovoj ljudskoj ljubavi koju ima prema cijelom svijetu i svakom čovjeku.
5. Papa PAVAO VI. i apostolsko pismo “Investigabiles Divitias Christi”
(Neistraživa Kristova bogatstva) objavljeno 1965.
Ovo pismo papa Pavao VI. objavio je u povodu dvjestote obljetnice uvođenju blagdana Srca Isusova što ga je odobrio 1765. papa Klement XIII. Na molbu biskupa iz Poljske i Francuske, te reda sestara od Pohođenja i Družbe Isusove, zatim rimske Nadbratovštine Srca Isusova, Papa Klement XIII. dao je dopuštenje da se može slaviti blagdan Srca Isusova prema želji koju je sam Krist Gospodin izrazio sv. Margareti u
objavama.
Spomenimo još jedan dokument ovoga Pape u prilog očuvanja i promicanja štovanja Srca Isusova. To je pismo “Diserti Interpretes” upućeno poglavarima redovničkih zajednica koje su povezane sa Srcem Isusovim, bilo da nose njegovo ime bilo da šire tu pobožnost.
Kako u prvom tako i u ovome pismu Pavao VI. odlučno ohrabruje da se ne zanemari ova pobožnost, budući da je ona vrijedno sredstvo da se nadvlada sadašnja vjerska kriza i da se ostvaruju smjernice Drugog vat. sabora. Spomenimo još i ovu zanimljivost: Pavao VI. izabran je za papu upravo na blagdan Srca Isusova 1963. godine!
6. Papa IVAN PAVAO II. i Srce Isusovo
Papa Ivan Pavao II. dao je puno dokaza koliko je zainteresiran za očuvanje, promicanje i razvijanje štovanja Srca Isusova. Ovdje ćemo nabrojiti najvažnije Papine intervente s tim u vezi.
1. Prigodom prvog posjeta Francuskoj 1980.g. papa Ivan Pavao II. posjećuje 1. lipnja Baziliku Srca Isusova na Mont Martru i izriče krasan govor o Srcu Isusovu u obliku meditacije.
2. U nedjeljnim podnevnim nagovorima za vrijeme Angelusa komentira svaki zaziv iz Litanija Srca Isusova. To je započeo 1985. i s malim prekidima završio 1989.
3. Za vrijeme Drugog posjeta Francuskoj posjećuje Paray-le-Monial i ondje služi sv. Misu u čast Srcu Isusovu za 130 tisuća vjernika. Tom prigodom posjećuje i mjesta ukazanja Srca Isusova, te kapelu tada još blaženog Klaudija Colombiera.
U toj kapeli Papa uručuje posebno pismo generalu isusovačkog reda o. Kolvenbachu u kojem traži i nalaže da se isusovci ponovno i ozbiljno zauzmu za promicanje i širenje štovanja Srca Isusova.
Navodeći vrijednost štovanja Srca Isusova u našem vremenu Papa među ostalim piše: “Zbog toga motiva živo želim da vi nastavite s ustrajnim djelovanjem u širenju ispravnog štovanja Srca Isusova i da budete uvijek spremni dati efikasnu pomoć mojoj braći u episkopatu da bi se to štovanje posvuda promicalo; nastojte naći najprikladnija sredstva da bi se ovo štovanje predstavilo i prakticiralo kako bi današnji čovjek sa svojim vlastitim mentalitetom i osjetljivošću mogao otkriti u njemu pravi odgovor na svoja pitanja i svoja očekivanja. I tražim da upotrijebite sva moguća sredstva da biste što bolje ispunili poslanje što vam je Krist povjerio, tj. širenje štovanja njegova božanska Srca.”
4. Govor članovima svjetskog kongresa tajnika Apostolata molitve u Rimu. U tom govoru Ivan Pavao II. među ostalim je rekao: “Smatram ovo udruženje apostolata molitve dragocjenim blagom srca Papina i Srca Kristova. “
5. Proglašenje svetim bl. Klaudija Colombiera 1992.godine. Sv. Klaudije Colombier, kao duhovni vođa sv. Margarete Marije Alacoque kao svećenik bio je prvi u promicanju štovanja Kristova Srca. U svome govoru na dan njegove kanonizacije Papa Ivan Pavao II. među ostalim je rekao:
“Tri protekla stoljeća dopuštaju nam da izmjerimo važnost poruke povjerene Klaudiju Colombieru. U jednom razdoblju kontrasta između revnosti jednih i ravnodušnosti ili nereligioznosti mnogih, predstavlja se pobožnost usredotočena na Kristovu čovječnost, na njegovu nazočnost, na njegovu milosrdnu ljubav i na njegovo
oproštenje.
Poziv na zadovoljštinu, naknadu karakterističan za Paray le Monial može biti različito shvaćen, ali u biti radi se o grešnicima koji su svi ljudi i koji su pozvani da se vrate Gospodinu, taknuti njegovom ljubavlju… Ako ima solidarnost u grijehu, ima također solidarnost u spasenju. Svačiji prinos učinjen je za dobro sviju.“
„Za današnju evangelizaciju Srce Kristovo treba biti priznato kao srce Crkve. Ono zove na obraćenje i pomirenje, poziva na život po blaženstvima duše čista srca i žedne pravednosti… Ono ostvaruje toplo zajedništvo članova jedinog tijela.
Ono, Srce, dopušta da se prijanja Radosnoj Vijesti i da se prihvate obećanja vječnoga života. To je Ono koje šalje u misije. Srcem uz Srce Isusovo širi ljudsko srce do dimenzije svijeta. Neka kanonizacija Klaudija Colombiera bude za cijelu Crkvu poziv da se živi posveta Srcu Kristovu, posveta koja je dar sebe te da se dopusti da nas ljubav Kristova vodi i kroz nas otvori našoj braći puteve istine i života.”
Svima od srca čestitam blagdan Presvetog Srca Isusova.
Na Slavu i Hvalu Kristu!
Izvori:
https://rastimouvjeri.com/stovanje-srca-isusova/
https://www.bitno.net/vjera/svetac-dana/presveto-srce-isusovo/#google_vignette
https://laudato.hr/Novosti/Hrvatska/Blagdan-je-Presvetog-Srca-Isusova.aspx
Pridružite se:
WEB STRANICA:
https://arnasebalj.com
Telegram kanal Arna Šebalj:
https://t.me/arnakanal
Chat, grupa
S Arnom i istinom:
https://t.me/arnasebalj
SVJEDOČANSTVA "CIJEPLJENIH" u HRVATSKOJ
https://t.me/+jUM0zkaioNxmZDQ0
Svjedočanstva NE-cijepljenih u Hrvatskoj
https://t.me/+FKt1CiAN8fwyOGU0
FB
https://www.facebook.com/profile.php?id=100086873156577
YOUTUBE KANAL:
https://youtube.com/@medijskagrupa1?feature=shared