prof. dr. sc. Aleksandar Sušić
Još jedno izlaganje sa Znanstvenog skupa ZNANOST ILI DOGMA održanog u Zagrebu prije nešto više od mjesec dana u organizaciji ZNANSTVENOG VIJEĆA HRVATSKE koje želim u sažetku podijeliti sa svima Vama. Izrazito zanimljivo izlaganje prof. dr. sc. Aleksandra Sušića.
Ostavljam Vam i link na kojem možete pogledati cijelo izlaganje prof. Sušića.
Ciljevi inženjeringa – što je naručeno? U ovim nesigurnim vremenima možemo primijetiti da su na pojedinačnoj, kao i na razini društva, ugrožene sve razine ljudskih potreba te da je sve više nasilja, bezakonja i razjedinjenosti. Ipak, nije svakome tako, jedna vrlo mala populacija ima posve drugačiji doživljaj.
Taj je trend prisutan već dugo, a značajno se ubrzao od 2020. ,,pandemijske“ godine, kad postaje očito da se primjenjuje niz sustavnih, institucionaliziranih strategija štetnih po ljude, a sve u svrhu provođenja inženjeringa čovječanstva. Drugim riječima, mogu se uočiti subverzivni učinci za najširu populaciju, što se čini kao da je naručeno, jer neovisno o promjenama nakon tzv. izbora, stanje se i dalje neprestano pogoršava, kao po narudžbi.
Ciljevima agende 2030, koji sustavno rade na ograničavanju i ugrožavanju ljudskih potreba i sloboda, najavljuju se čežnje globalističke ideologije, a da se birače uopće više ne pita za ključne odluke, što je podudarno onome što je agendom najavljeno.
Iza toga ne stoji nikakav viši cilj, već isključivo ciljevi skupine perfidnih ljudi koji su se odnarodili od čovječanstva i svake humanosti, a koji žele vladati svijetom i životom po svojim zamislima te pod raznim parolama samo prikrivaju najzlonamjerniji inženjering protiv ljudi. Ostaje pitanje što sve obuhvaća inženjering čovječanstva: vladanje svijetom, transformaciju i transhumanizaciju čovječanstva, pobjedu „zla” nad „dobrim“, ponovni „smak svijeta” ili razni drugi mogući scenariji, odnosno kombinacija svih navedenih?
Postavlja se nadalje pitanje o tome tko i na kakav način sudjeluje u svojstvu dionika, tko su (sve) naručitelji, te tko i što je (sve) predmet inženjeringa?
O dionicima inženjeringa Očito je da u načelu postoje tri glavne skupine koje funkcijski imaju svojstvenu ulogu, što kvalitativno prikazuje Slika 1. Nalogodavci, odnosno naručitelji, bili bi skupina odgovorna za inicijaciju ideologije i ciljeva inženjeringa, a koju možemo izravno smatrati odgovornima za raznorazna zlodjela nad drugim skupinama, iako ih čine posredno, navodeći druge da većinu djela čine za njih. Ovu grupu bi se prema nekim pokazateljima njihovog ponašanja lako moglo identificirati po raznim dijagnozama, no ključno je shvatiti da ne prihvaćaju u svoje redove one iz drugih skupina, ma kako im ti vjerno služili. To je prikazano crnom crtkanom linijom koja dijeli gornje dvije od najniže skupine, na dnu.
Preostale dvije su ciljane skupine nad kojima se provodi inženjering, od kojih jedna znatno doprinosi ostvarenju njegovih ciljeva te uživa privremeni privid uspjeha i povlaštenosti, premda u konačnici također neće biti pošteđena. U njoj su razni „korisni“ profesionalni profili koji su financijski, statusom, korupcijom, prisilom, te raznoraznim modelima motiviranja potaknuti na revno i pouzdano sudjelovanje u zlodjelima. Iako oni svojim djelovanjem doprinose ostvarenju ciljeva inženjeringa, toga nisu u potpunosti svjesni, a naručiteljima su korisni samo dok su im potrebni.
Slika 1. Dionici inženjeringa.
Neki iz te sekundarne skupine su „njihovi“, međutim to ne znači da će biti pošteđeni, zbog čega je dio polja te skupine ispod crtkane linije, a ipak odvojeno od skupine s dna. Takvi imaju nešto više povlastica, i prividno bolje žive, no to nije jamstvo opstanka, ma koliko se trudili ispuniti očekivanja nemilosrdnih nalogodavaca.
Posljednja, primarna skupina je najbrojnija ciljana skupina, zbog čijeg pristanka na sudjelovanje se vodi iznimno mnogo operativnih djelovanja. To vidimo u svakodnevnim događanjima, kako u posljednjih nekoliko godina, tako i znatno dulje, tijekom povijesti.
Faze djelovanja – inženjeringa Promotrimo događanja iz perspektive razvoja događaja, točnije faze planske provedbe, što se može uočiti na Slici 2. Vojno djelovanje se može provoditi i putem civilnih struktura, uz odgovarajuće prilagodbe, i odgovarajući sustav hijerarhije upravljanja. Je li to razlog zašto se teži centralizaciji vladanja?
Slika 2. Faze operativnih djelovanja
Lako je uočiti nekoliko ključnih faza, uz napomenu da iako je prikaz preuzet iz vojnih izvora, i općenita načela planiranih djelovanja, moguće ih je primijeniti i na ne-oružane operacije, kao što je primarno slučaj u inženjeringu čovječanstva kakav primjećujemo, i koji se provodi. Obzirom da se može zaključiti da je pored subverzivnih učinaka prisutno i znatno više raznovrsnih metoda postupanja, ključno je znati da se primjenjuje model „stvori problem – ponudi rješenje“, da bi se opravdale „mjere“. Iako bi se o ovom prikazu moglo napisati i reći iznimno mnogo, naglasiti treba samo ono što je potrebno za razumijevanje tijeka događanja. U Fazi 0, prisutno je „oblikovanje“ percepcije, i stvaranje podloge za djelovanje, koje potom slijedi. Zatim treba uočiti Faze 2 i 3, gdje se „nameće“ intenzitet inicijative, nakon čega po ostvarivanju učinaka slijedi Faza 4, odnosno 5, gdje se stabilizira, tzv. „novo-normalno“. Vrlo je važno imati na umu kako se to čini u petlji, dakle stalno se ponavlja, u „valovima“, i uz inovacije u djelovanju, dakle uz promjenu ciljanih ishoda, čemu prethodi sveobuhvatna priprema, stvaranjem elemenata predstave, i petlja se ponavlja.
Inženjering potreba kao motivacijski instrument Stanje u kojemu se nalazi čovječanstvo ukazuje da je u pitanju sveobuhvatna operacija ugrožavanja ljudskih potreba putem kojih se upravljaju promjene - o takvim potrebama je govorio psiholog Maslow, što prikazuje Slika 3a. Za bolje razumijevanje prikaza, potrebno je napomenuti da su temeljne 4 razine u suštini razine potrebe nedostatka, dakle nešto što je čovjeku ključno ostvariti od niže razine prema višoj, kako bi se čovjek uopće imao motiva baviti razinom iznad. Naravno, ako ne uspije, bavit će se onime čega je nedostatno sve dok to ne postigne na zadovoljavajući način. Isto tako, ako je nekada već uspio postići ispuniti zahtjeve neke od viših razina potreba, a na nižoj mu se ugroze potrebe, njegova motivacija mijenja fokus, stoga će on promijeniti svoje prioritete, i baviti se nižom razinom potreba. Usporedimo li to sa događanjima gdje je ljudima ugroženo gotovo sve, zaključujemo da se nameće sustav prioriteta, a time i petlja neprestanih aktivnosti za jedva dostatno ispunjenje potreba.
Teoretski, normalan i ispunjen sustav ostvarenih potreba svih razina vodi čovjeka i čovječanstvo u višu razinu razvoja, samo-ostvarenja, unaprjeđenje svijesti i drugih nematerijalnih ostvarenja. S druge strane, ukoliko se na nižoj razini potreba ne ispuni većina potreba u dostatnoj mjeri, pojedinac, a i društvo se posvećuje ispunjavanjem primarno ugroženih potreba neke razine, da bi tek potom usmjerio svoje napore na potrebe prve iduće, više razine.
Slika 3. Prikaz hijerarhije potreba prema Maslow-u.
U osnovnoj razini ugroženih životnih potreba su osnovne fiziološke potrebe poput vode, hrane, topline i zaštite od vremenskih i elementarnih nepogoda te postoje dokazi da su one predmetom manipulacije, tj. inženjeringa. Ako se osvrnemo na događanja i ciljeve agende, vidimo više nego razvidne dokaze da je upravo najveći dio događanja tome usmjeren, uništavaju se privatna gospodarstva, dokazi geo-inženjeringa i srodnih djelovanja su sve brojniji, i većih proporcija, dakle posve je očito da je ova razina ljudskih potreba ozbiljno kompromitirana. Tu se uočavaju i čudne vremenske neprilike, poplave ili suše, vjetrovi kakvi prije nisu puhali i drugo.
Nailazimo i na probleme u ostvarivanju potreba sigurnosti, jer vidimo da je zdravstveni, mirovinski, pravosudni, obrazovni pa i socijalni mir i red, značajno kompromitiran i devastiran, što je još više potencirano migracijskom krizom, odnosno tihom invazijom imigranata. Zakoni i prava očito se ne primjenjuju za sve na isti način te su neke grupacije bez ikakvih kriterija većih prava, čak i u slučaju kaznenih djela. To nalikuje kao da je zdravstvu, policiji, vojsci i pravosuđu dat izričiti nalog da ignoriraju ustavno-pravni poredak jer je očito da ne smiju djelovati onako kako bi trebali i, iskreno se nadamo, željeli. Kao da se sve svodi na iskaz volje pojedinaca, nečiju milost i nemilost, čime god to bilo uvjetovano, no svi ti društveni servisi kao da su postali instrumenti protiv čovjeka, umjesto za njega. Povrh toga vidimo i mahnitanje financijskih subjekata koji pustoše ekonomiju i životni standard ljudi, čemu je dodatno doprinijelo uvođenje eura kao valute i to u posve katastrofalnim uvjetima. Ni to ne djeluje kao slučajni događaj.
Ugrožavanjem navedene dvije temeljne razine potreba ostaje upitno kakvo je stanje u trećoj skupini društvenih potreba koje se odnose na obitelj, ljubav, društvo i zajednicu, što je zorno prikazano na Slici 3b. Veliki broj iseljenih mladih pojedinaca i obitelji, sve izraženiji pad nataliteta i ugrožena stabilnost obitelji kao da su, uza sve ostalo, potvrda da se državom i njenim gospodarstvom upravlja baš suprotno od onoga što bi bilo u svrhu dobrobiti i blagostanja, a sve to također ne djeluje slučajno. Očigledno, ugrožene dvije temeljne razine potreba i ne mogu imati drugačiji ishod od ovoga kojemu svjedočimo, a to je i dokaz subverzivnih dugoročnih promjena koje su prisutne.
Na ovom mjestu potreba kao da je nastao zastoj za veliki dio populacije, u kojoj se neki ipak snalaze, a većina jedva krpa kraj s krajem i ne uspijeva se baviti višom razinom potreba, koje se odnose na samopoštovanje, samopouzdanost, uspjeh, status, ugled i druga nematerijalna postignuća. Treba uočiti o čemu se radi, odnosno Slika 3a prikazuje sustav koji omogućuje razvoj pojedinca i društva, dok Slika 3b prikazuje inženjeringom i njegovim instrumentima ugrožen sustav takvog razvoja, kako bi se osigurali uvjeti ostvarenja ciljeva inženjeringa. Iz ovog je prikaza pojedincu lako uočiti u kojoj se skupini prepoznaje, iako treba naglasiti da je s ovime povezana i prikazana struktura prikazana Slikom 1, gdje su neki samo prividno, točnije privremeno bolje od drugih, odnosno nisu izravno zahvaćeni inženjeringom, jer su potrebni radi njegovog ostvarenja. Jaz između ljudi iz dana u dan postaje sve izraženiji, a i to potvrđuje činjenicu da je u tijeku sveobuhvatni inženjering čovječanstva.
Sve rečeno ukazuje da se ljude navodi na to da se pristanu odreći svojih životnih vrijednosti, da ne razmišljaju o moralnosti i pravednosti svojih djela te da ,,samo rade svoj posao“, kako ne bi postali nepoželjni te bi ih sustav morao primjereno kazniti, odnosno motivirati na korekciju ponašanja, postupanja, i sudjelovanja.
Faktori ostvarenja postignuća Ukratko, da bi se ijedan zadani plan ostvario, kao i njegovi ciljevi, neophodno je da utjecajni faktori budu na čim višoj razini. Iako se temeljno može reći da je za svako postignuće potrebno znanje, sredstvo i motivacija, može se dodati i faktor uvjeta, čime dolazimo do četiri ključna faktora. Prema konvencionalnim modelima se, radi pojednostavljenja razumijevanja ishoda, razinu postignuća može prikazati umnoškom svih navedenih faktora. Dakle, ako svaki od faktora može biti pokazatelj u kojoj mjeri je osiguran, u rasponu od 0 do 1 (gdje je najveća vrijednost 1), i krajnji umnožak će također za najvišu razinu postignuća imati vrijednost 1. To je u biti nedostižna razina, jer je to idealni slučaj. Takav se model jednostavno može prikazati vizualno Slikom 4., odnosno izrazom:
Ono što je ključno uočiti je da izuzev motivacije, naručitelji i njihovi sluge primjenjuju sve raspoloživo da osiguraju čim veći umnožak ovih faktora, a da je motivacija faktor gdje traže rješenje. Drugim riječima, nastoje na sve moguće načine potaknuti ciljane populacije na sudjelovanje, stvarajući „motivaciju“.
Slika 4. Vizualan prikaz razine postignuća
O tome je bilo riječi ranije, razmatrajući ugrožene potrebe nedostatka. U suštini, s obzirom da je za uspješno ostvarenje inženjeringa neophodno ,,poslušno“ sudjelovanje dviju umjetno podređenih skupina, nužno je motivirati ciljane populacije na suradnju: neke nagradom, a neke pritiscima, odnosno principom mrkva-batina. Očigledno je da je za najbrojniju populaciju primijenjena batina, odnosno neprestano ugrožavanje potreba ljudi i društva svakodnevnim pogoršanjima njihovog životnog, društvenog, zdravstvenog i obiteljskog stanja. Time se stvaraju preduvjeti da se ljude navede na prihvaćanje i sudjelovanje u nametnutim ciljevima agende, čak i kad su oni u suprotnosti s njihovim individualnim uvjerenjima.
Potrebno je napomenuti i da su neophodni faktori znanja, sredstava i uvjeta ostvareni najvećim dijelom zbog sudjelovanja sekundarne skupine, koje su dale doprinos i omogućile, i omogućuju inženjering i nadalje, iako će im on biti pogibeljan.
Osobito je perfidan i žestok, a tome smo svjedoci posljednjih nekoliko godina, neviđeni pritisak na najmanju skupinu ljudi unutar opće populacije zamišljenih poslušnika, na suprotstavljene pojedince i skupine.
Slika 5. prikazuje komponente motivacije na lijevoj strani, uz slijed faza procesa motivacije, na desnoj strani. Treba skrenuti pozornost na vrste motivacija, kao komponente sustava motivacije svakoga pojedinca, dakle, radi se o složenom sustavu prepletenih motivacija.
Slika 5. Komponente i faze procesa motivacije.
Dakle, svi koji nisu spremni sudjelovati mogu očekivati raznorazne vanjske i negativne komponente motiviranja da se prilagode i pristanu, ili će ih se dalje prisiljavati različitim modelima ugrožavanjem ljudskih potrebama, sve dok to ne postane neizdrživo.
Za razliku od njih, poslušni i spremni surađivati će biti nagrađeni, u vidu pozitivne motivacije, financijskim i nematerijalnim nagradama, iako to nije nužno trajno stanje. To je ključno spoznati, jer se svakim postignutim trenutnim ciljem plana naručitelja, sa planovima ide dalje, a pojedincu ostaje sve manje i manje toga, sve dok na kraju ne ostane bez ičega. O tome je bilo izrečenih čak i javnih parola, no ne treba im davati na značaju, jer su svakim danom sve dalje od ostvarenja, ma kako se činilo suprotno.
I konačno, postavljeno pitanje: „Znanost ili dogma?“ otvara niz ozbiljnih pitanja, no prvo od pitanja je: Je li znanost ono što je izrečeno, ili je znanost skup spoznaja koje se temelje na znanstvenim načelima neprestanog propitivanja? Podsjetimo se, to bi trebala biti ukupnost sređenih i uopćenih znanja koje uključuje promatranja, pokuse, istraživanja i objašnjavanje činjenica i pojava u pojedinim dijelovima čovjekova poznavanja prirode i društva, koja se argumentima mogu ponoviti, opravdati i barem privremeno smatrati točnima, dok se ne utvrde drugačiji zaključci.
Konačno, ako znanstvenici postanu plaćenici i uvjetovano su uspješni sve dok doprinose ciljevima naručitelja istraživanja, čak i ako toga nisu svjesni, je li opravdano da odbijaju znanstveni dijalog i raspravu? Ovdje nalazimo na dogmu, ma tko ju izrekao, koja predstavlja mnijenje koje se bez kritičkog provjeravanja i bez obzira na konkretne mogućnosti njegove primjene usvaja kao neoborivo. Potraga za odgovorom o čemu je uistinu riječ je prepuštena svakome pojedinačno.
Umjesto zaključaka Može se uočiti da je nametnuti sustav uređenja i upravljanja društvom problematičan, točnije korumpiran, no obzirom da sustav čine ljudi, ključno je pitanje što je sve, i na koji način neophodno poduzeti da se inženjering zaustavi. Karakter sustava društva u cjelini treba biti takav da služi čovječanstvu, a ne da ga uništava. Svi nad kojima se provodi inženjering trebaju najprije osvijestiti problem i manipulaciju kojoj su izloženi te se udružiti i doslovno bojkotirati i sabotirati institucionalizirani inženjering društva.
Samo masovni neposluh društva koje zna i usudi se reći ne zlonamjernom sustavu koji ga vodi u distopijsku budućnost doveo bi do propasti i inženjeringa i njegovih naručitelja i provoditelja.
Pridružite se:
Telegram kanal Arna Šebalj:
FB
https://www.facebook.com/profile.php?id=100086873156577
Chat, grupa
S Arnom i istinom:
SVJEDOČANSTVA:
Web stranica: