Ovoga puta nećemo pisati o problemima u dizajnu i sintezi novih prolijekova (dupliciranje proizvoda, izostanak break through lijekova, skupoća novosintetiziranih lijekova itd.) Spominje se da unatoč sve većem ulaganju u sintezu, imamo sve manje novih molekularnih entiteta (NME).
Ti se podaci doduše odnose na razdoblje do 2006. a možda i nešto dulje tj. do 2010. godine. Novi molekularni entiteti su spojevi koji nastaju iz procesa otkrivanja lijekova, koji nisu verzija ili derivat postojeće, prethodno istražene/odobrene tvari. Imaju obećavajuću aktivnost protiv određene mete za koju se smatra da je važna u bolesti, međutim, malo se zna o učinkovitosti, sigurnosti, toksičnosti, farmakokinetici i metabolizmu kod ljudi. Mora se provesti potpuni razvojni program nekliničkih i kliničkih ispitivanja kako bi se procijenio potencijal NME-a da postane lijek. U posljednje se, međutim, vrijeme pojavljuju i tzv. imunološki lijekovi koji sigurno mogu doprinijeti liječenju, ali nažalost manje populacije pacijenata. Nećemo ovoga puta pisati niti o dvije rak-rane u produkciji NME: etičkim problemima i sukobu interesa. Još uvijek čvrsto stojimo na stanovištu da bi klinička ispitivanja novih prolijekova trebalo financirati sredstvima dotičnih državnih proračuna ili EU.
Usredotočit ćemo se ovoga puta na neke nove pozitivne izazove u otkrivanju lijekova. Kao temelj ovog napisa upotrijebit ćemo tekst autora I. Bono i sur.
https://scholar.google.hr/scholar?q=New+platforms+for+drug+delivery+applications+New+challenges+in+drug+discovery+I.+Bano&hl=hr&as_sdt=0&as_vis=1&oi=scholart pod nazivom „Nove
platforme za aplikaciju isporuke lijekova“.
Središnji cilj inicijativa za otkrivanje lijekova je identificirati nove molekularne entitete koji mogu biti korisni u liječenju oboljelih čije potrebe nisu nezadovoljene. Cijeli postupak pronalaženja lijeka vrlo je kompliciran, dugotrajan, skup i financijski riskantan posao. Za to je obično potrebno 10-15 godina te čak više od 2,5 milijarde dolara da bi se novi lijek pojavio na tržištu. Tijekom ranih faza procesa razvoja lijeka, ispituju se velike i složene kemijske biblioteke kako bi se identificirali novi bioaktivni spojevi, ligandi, biomarkeri itd.
Povijesno gledano, postupak otkrivanja i razvoja lijekova star je koliko i neke od najstarijih ljudskih kultura. Ajurvedska praksa u Indiji i tradicionalna kineska medicina u Kini još uvijek primjenjuju praksu s terapijom starom preko 5000 godina. Od vremena kada je Edward Jenner otkrio cijepljenje protiv malih boginja, smatra se početkom moderne medicine. Područje se postupno razvijalo do 1928. godine, kada je Sir Alexander Fleming otkrio penicilin nakon čega je polje medicinske kemije procvjetalo i postalo složena interdisciplinarna platforma do kraja dvadesetog stoljeća, uglavnom temeljena na sintetskoj biološkoj kemiji, koja se proširila na višestruke fiziološke specifičnosti. Upravo na početku 21. stoljeća istraživanja o otkrivanju lijekova susrela su se s novim izazovima koji su transformirali klasični koncept razvoja lijekova koji se u praksi odvijao više od pola stoljeća.
Danas postoje značajne prepreke za stavljanje novih lijekova na tržište. Čini se da se u posljednjih 15 godina broj odobrenih lijekova povećao. Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je u prosjeku 43 lijeka u razdoblju 2014. – 2018., u usporedbi s prosjekom od 23 u prvom desetljeću stoljeća. Istraživači smatraju 2018. uspješnom s gotovo 59 lijekova koje je odobrila FDA. Iako su impresivne, ove se brojke moraju promatrati kao dio ukupne potrošnje na istraživanje i razvoj (R&D) u farmaceutskom sektoru. Kao rezultat toga, u 35 godina, napori u pronalasku i razvoju novih lijekova udvostručeni su. Još uvijek se daleko zaostaje za stvarnim potrebama i istinski djelotvornim lijekovima, unatoč napretku i velikim ulaganjima. Čini se da nešto nije u redu u procesu ranog otkrića lijekova (npr. primjena različitih životinjskih modela te kliničkih ispitivanja).
Unatoč obećavajućim aktivnostima u in-vitro modelima, otpadanje molekula prilikom prolaza kroz razvojni lanac je vrlo visoko čak i unatoč pojave velikog broja novih inovacija i koncepata za otkrivanje lijekova. Dioničari i investitori su pod velikim pritiskom zbog ogromnih troškova stvaranja novih lijekova s jedne strane te težnje za povećanom produktivnošću da bi se ispunio plan godišnjeg rasta. Iako farma industrija još uvijek ostvaruje ogromne prihode, čini se da je sustav došao do zida. Pribjegava se brojnim manipulacijama koje je Fabien Deruelle hrabro opisao u pregledu popisa metoda koje farmaceutske tvrtke koriste za oblikovanje i kontrolu znanosti ili „Big pharma ugrožava javno zdravlje” (Surgical Neurology International October 2022; 13: 475). Iako je pisano pod utjecajem štetnosti tzv. cjepiva protiv Covida-19, Deruelleov popis može se prmijeniti i na lijekove koji, doduše, još uvijek prolaze rigorozniju provjeru do svoje registracije. Evo samo nekih:
1. Falsificiranje kliničkih ispitivanja i nedostupnost podataka;
2. Lažne studije;
3. Studije sukoba interesa;
4. Prikrivanje kratkoročnih nuspojava;
5. Prikrivanje činjenice da nema saznanja o dugoročnim učincima uboda COVID-19;
6. Sumnjiv sastav vakcina protiv COVID-a, s mnogim sastojcima koji nisu navedeni;
7. Neadekvatne metode ispitivanja;
8. Sukobi interesa unutar vlada i međunarodnih organizacija;
9. Podmićivanje liječnika;
10. Omalovažavanje renomiranih znanstvenika koji izražavaju različita stajališta;
11. Zabrana alternativnih učinkovitih tretmana;
12. Neznanstvene protumjere koje guše slobode;
13. Vlada koristi modificiranje ponašanja i tehnike društvenog inženjeringa za nametanje izolacije, nošenja maski i prihvaćanja cjepiva,
14. Znanstvena cenzura medija.
Na kraju najuočljivije metode liječenja već su isprobane i često neuspješne za mnoge bolesti. Za razvoj i procjenu novih lijekova, složenost ljudske biologije također predstavlja mnoge izazove. Vrlo je teško dizajnirati molekule lijeka s aktivnošću specifičnom za jedan jedinstveni biološki put u oboljelim stanicama s optimalnim farmakokinetičkim profilom početka i/ili trajanja djelovanja ili bez nuspojava kao rezultat sustavno izloženih stanja. Pacijentova suradnja također može biti značajan izazov pri uzimanju lijekova.
U novije vrijeme čini se da izlaz čine cjepiva, bez obzira na to da li ona štite ili štete pojedincima. Drastičan je primjer onoga što se dogodilo s tzv. cjepivima protiv Covida-19.
Pridružite se:
WEB STRANICA:
https://arnasebalj.com
Telegram kanal Arna Šebalj:
https://t.me/arnakanal
Chat, grupa
S Arnom i istinom:
https://t.me/arnasebalj
SVJEDOČANSTVA "CIJEPLJENIH" u HRVATSKOJ
https://t.me/+jUM0zkaioNxmZDQ0
Svjedočanstva NE-cijepljenih u Hrvatskoj
https://t.me/+FKt1CiAN8fwyOGU0
FB
https://www.facebook.com/profile.php?id=100086873156577
YOUTUBE KANAL:
https://youtube.com/@medijskagrupa1?feature=shared