Još u veljači 2025. uncutnews.ch je objavio zanimljiv tekst o temi kojoj se bavim od početka pLandemije, prije svega od zatvaranja škola ali i svega ostaloga kao posljedica istoga.
Potpuno zatvaranje tijekom pandemije COVID-19 nepotrebno su ugrozili živote mnoge djece. Iako se rano znalo da su djeca pod iznimno malim rizikom , primijenjene su radikalne mjere – s katastrofalnim posljedicama za njihovo mentalno zdravlje. Dok su se političari pozivali na "zaštitu društva", dramatične nuspojave su ignorirane ili umanjene.
Do danas se nijedna vlada nije službeno ispričala za te ozbiljne pogreške . Nema niti ozbiljne istrage niti su odgovorni odgovarali. Ali tko je zapravo pokrenuo te mjere? Odgovorne su bile nacionalne vlade, zdravstvena tijela i savjetodavna tijela, često oslanjajući se na preporuke WHO -a, RKI-ja (u Njemačkoj), CDC-a (SAD) i drugih međunarodnih zdravstvenih organizacija.
Dok su velike korporacije i farmaceutske tvrtke zaradile goleme profite od krize, djeca i mladi morali su podnijeti najveće psihičke žrtve.
Tako članak u Daily Mailu naglašava dramatičan utjecaj COVID-a 19 i zatvaranja škola na mentalno zdravlje djece i mladih. Novi podaci pokazuju da je u ovom razdoblju naglo porastao broj pokušaja samoubojstava među maloljetnicima . Ono što je posebno alarmantno je da mnogi od ovih slučajeva uključuju malu djecu koja prethodno nisu pokazivala nikakve znakove problema s mentalnim zdravljem.
Oštar porast broja mlađih od 18 godina koji su se pokušali ubiti ili ozbiljno ozlijediti unutar jedne godine s više od 20 000 (20 428) na više od 25 000 (25 515) također je označio najviše brojke od početka usporedivih zapisa 2000. godine.
Najnovije brojke NHS-a (do kraja 2022.) pokazuju da su se stope vjerojatnih mentalnih poremećaja među 17- do 19-godišnjacima gotovo utrostručile između 2017. i 2022., popevši se s 10 posto na 56 posto dobne skupine.
Zasebne brojke NHS England Digital za prijeme u odjele hitne pomoći zbog samoozljeđivanja djece pokazuju da su brojke porasle za golemih 55 posto nakon prve godine zatvaranja škola;
Stručnjaci glavni uzrok vide u socijalnoj izolaciji, nesigurnosti i nedostatku pristupa sustavima podrške kao što su učitelji, školski psiholozi i sportski objekti. Djeca su bila lišena svog normalnog razvojnog okruženja , što je dovelo do duboke psihičke krize. Povećana upotreba društvenih medija i povećana izloženost negativnim vijestima tijekom karantene možda su pogoršali ove učinke.
Kritičari optužuju vlade da su potpuno podcijenile psihološku štetu koju uzrokuje policijski sat . Dok su mjere za zaštitu javnog zdravlja dane kao prioritet, dugoročne posljedice za djecu su zanemarene . Sve su glasniji pozivi na neovisnu reviziju mjera, posebice s obzirom na buduće krize, kako bi se izbjegle slične pogreške.
Još jedna točka kritike: zatvorene su škole unatoč niskom riziku od zaraze za djecu , dok su mnoga druga društvena područja poput maloprodajnih trgovina i barova ostala otvorena dulje vrijeme. To je dovelo do nerazmjernog opterećenja mladih, o čijoj se dobrobiti očito nije dovoljno vodilo računa u političkim odlukama.
Stručnjaci sada pozivaju da se u budućim mjerama više vodi računa o mentalnom zdravlju djece i da se razviju krizni planovi tako da škole budu posljednje, a ne prve koje će biti zatvorene.
Njemački istraživači potvrdili su da je nedostatak osobnog kontakta tijekom izolacije zbog Covida i zatvaranja škola imao snažan utjecaj na mentalno zdravlje djece, a broj pokušaja samoubojstva naglo se povećao. Oko 500 maloljetnika hospitalizirano je nakon pokušaja samoubojstva u Njemačkoj od početka ožujka do kraja svibnja 2021., izvijestio je ovaj tjedan DUP Magazin, pozivajući se na još neobjavljenu studiju Sveučilišne bolnice u Essenu (UK Essen).
Istraživači su analizirali podatke iz 27 dječjih jedinica intenzivne njege diljem zemlje. Otkrili su da su se prijavljeni pokušaji samoubojstva djece povećali četiri puta u usporedbi s periodima prije pandemije.
Christian Dohna-Schwake, voditelj odjela za djecu u UK Essenu, rekao je da su daljnja ograničenja i zatvaranje škola posebno štetni maloljetnicima koji već pate od depresije ili anksioznih poremećaja. "Društveni kontakti izvan društvenih medija imaju preventivni učinak protiv mentalnih problema", rekao je Dohna-Schwake, apelirajući da škole ostanu otvorene "što je dulje moguće".
Međutim, Renate Schepker, voditeljica Njemačkog društva za dječju i adolescentnu psihijatriju, psihosomatiku i psihoterapiju (DGKJP), rekla je za RND da se moguće implikacije studije moraju promatrati s oprezom dok se ona ne objavi.
U isto vrijeme, Schepker se složila da blokade utječu na dobrobit djece. “Imaju drugačiji osjećaj za vrijeme i mnogo više ovise o razvojnim poticajima, kao što su društveni kontakti. Djeci i adolescentima bi trebalo biti moguće da održavaju kontakt s drugom djecom unatoč izolaciji – i to ne samo digitalno”, rekla je Renate Schepker.
A kako je u Hrvatskoj?
Psihijatri upozoravaju na porast depresivnih misli, pokušaja suicida i samoozljeđivanja kod mladih
Sve više djece, adolescenata i mladih u Hrvatskoj i diljem svijeta osjeća se depresivno, tjeskobno i usamljeno te im je potreban neki oblik psihološke pomoći. Takav negativan trend statistika bilježi već desetak godina, s tim da brojke govore da se stanje, uslijed više od dvije pandemijske godine, ubrzano pogoršavalo.
Iznenadni lockdownovi, zatvaranja odgojno-obrazovnih ustanova, ograničavanje kretanja i druženja natjeralo je djecu i mlade da više vremena provode na internetu i društvenim mrežama, što je problem koji je postojao prije pandemije, i koji je ona samo dodatno potencirala, do stupnja alarmantnosti.
Da su mladi loše govori i zadnje UNICEF-ovo izvješće o stanju djece prema kojem najmanje 13 posto djece i mladih u dobi između 10 i 19 godina živi s dijagnosticiranim poteškoćama mentalnog zdravlja.
U toj istoj dobnoj skupini anksioznost i depresija čine više od 40 posto poremećaja, dok je u dobi od 15 do 19 godina samoubojstvo četvrti najčešći uzrok smrti.
Rezultati su to koji se odnose na cijeli svijet, a stanje u Hrvatskoj ne odudara previše od globalnih trendova.
Zabrinjavajuća statistika
Uz porast anksioznih i depresivnih poremećaja, kod mladih u Hrvatskoj rastu i suicidalna razmišljanja, pokušaji ubojstva i samoozljeđivanja.
Govore nam to stručnjaci iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu, jedine psihijatrijske zdravstvene ustanove u državi koja ima Odjel s primjenom mjera odvajanja i ograničavanja za djecu do 18. godine života.
Ljubica Paradžik, psihijatrica i subspecijalistica dječje i adolescente psihijatrije kaže kako hitna ambulanta bolnice radi od 0-24 sata uslijed povećanog broja djece koji dolaze po psihološku i psihijatrijsku pomoć
“Hitna psihijatrijska ambulanta u 2022. godini bilježi porast za 27 posto u odnosu na 2021. godinu. Na bolničkom odjelu bilježimo porast hospitalizacija od 2017. do 2019. godine za 24 posto, uz stagnaciju tijekom 2020. (radi „korona zatvaranja“), a ukoliko pratimo 2017. do 2021. bilježi se porast od 31 posto. Usporedbom prva tri mjeseca 2022. godine s prva tri mjeseca 2021., porast je za 35 posto”, kaže te dodaje kako poliklinički dio, kao i dnevna bolnica, rade punim kapacitetom.
Uspoređujući 2019. i 2020. godinu, Paradžik primjećuje porast slučajeva koji uključuju misli, planove i pokušaj suicida te samoozljeđivanja. Bolnica u kojoj radi mjesto je u koje se upućuju djeca u akutnim stanjima iz cijele Hrvatske. U broju hospitaliziranih od 2017. do 2021. godine 30 do 40 posto liječenih je iz Zagreba, a ostatak iz ostalih županija.
Ovdje moram napomenuti kako je nemoguće doći do podataka od 2022. do 2025. Zašto?
Trendovi rasta
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prva tri mjeseca 2022. godine evidentirana su četiri samoubojstva i 22 pokušaja samoubojstava osoba mlađih od 18 godina.
Tijekom cijele 2021. godine, u toj dobnoj skupini, zabilježeno je sedam samoubojstava i 63 pokušaja samoubojstava, dok je prethodne godine, 2020., 10 osoba mlađih od 18 počinilo suicid, a 52 ih je to pokušalo.
Strategija propustila izdvojiti djecu i mlade
Unatoč jasnim podacima koji ukazuju na alarmantnost situacije, država malo toga čini po tom pitanju. Nacrt Strategije zaštite mentalnog zdravlja u Ministarstvu zdravstva radio se od 2017.
Prema mišljenju stručnjaka, dokument nazvan Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja 2022.-2030. propustio je izdvojiti djecu i mlade kao zasebnu skupinu sa svojim specifičnim potrebama. Primjedba je to Zagrebačkog psihološkog društva iz kojeg su istaknuli kako su mjere i ciljevi vezani za djecu preopćeniti.
Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu napominje kako je vidljivo da je dokument raspisan u pretpandemijsko vrijeme te kako Nacrt nije usmjeren ka sadašnjim i budućim potrebama zajednice za očuvanje i osnaživanje mentalnog zdravlja u postpandemijskim okolnostima, koje su bitno različite od onih koje su bile prisutne kada se pisao.
“U sljedećoj dekadi se očekuje porast osoba narušenog mentalnog zdravlja uslijed pandemije. Za RH se očekuje porast od oko 20 posto, prije svega među mladima, potom ženama, ali i ostalim ranjivim skupinama”, napisali su.
Pomoć
Zaštitom mentalnog zdravlja bave se nastavni zavodi za javno zdravstvo, gdje građani bez uputnice mogu potražiti pomoć.
U 21 zavodu radi 48 timova koji su zaduženi za zaštitu mentalnog zdravlja, s tim da je najviše timova u zagrebačkoj Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Osim zavoda, uslugu psihološke pomoći pruža i niz udruga. Ako vam je potrebno savjetovanje, popis mjesta na kojima možete dobiti pomoć možete naći na ovom linku.
Kao što vidite stranica je van upotrebe i to u okolnostima kad je stručna psihološka i psihijatrijska pomoć djeci potrebnija nego li ikad u povijesti. I dok Nastavni zavod za
javno zdravstvo „Andrija Štampar“ organizira godišnje skupove (ove godine treći po redu) dajući im malo i neozbiljne nazive kao npr: „Kako si ti?“
Za nevjerovati koji pristup u okolnostima kad sami psihijatri kažu da su psihičke bolesti uzele maha i postale epidemija a stručnjaka nema, tj. premalo ih je. Prema zadnjim informacijama, javno dostupnima, oko 900000 pacijenata je prijavljeno sa raznim psihičkim problemima. Zašto struka šuti, uzrok(ci) se mora(ju) konačno reći.
A kako to probleme protumače stručnjaci iz NZAŠ. Kažu tako visokosofisticiranim jezikom u kojem se zasigurno i mnogi od njih teško snalaze:
„U vremenu stalne dostupnosti, digitalne preopterećenosti i sve izraženije usamljenosti, mentalno zdravlje postaje jedno od ključnih pitanja – na poslu, u školama, u obitelji i u svakome od nas. Ova konferencija još je jednom otvorila prostor za važne, iskrene i potrebne razgovore o svakodnevnim psihološkim izazovima suvremenog života.“
O svemu ovome pisala sam još u 2020. te i kroz neke intervjue sa prof. Milom Alečković obrađivali baš taj problem. Velika uloga u svemu je roditelja. Prateći sve još od početka tzv. pandemije baš su roditelji zakazali. A kuda i kako dalje?
https://www.hop.com.hr/2022/11/13/ekskluzivno-vlada-epidemija-pokusaja-samoubojstava-medu-djecom/
Sve više djece predškolske dobi ostaje bez roditelja. Sustav za isto nije spreman. Razmišlja li tko o tome? Kao i konačno o potrebi progovoriti istinu što se događa i što je uzrok.
Ništa bolje nije, dapače, prestrašna je situacija sa palijativnom skrbi. Ne samo starijih već i mladih ljudi (uglavnom od 30 do 45 godina) koji nakon bolničkih tretmana, teških bolesti, galopirajućih karcinoma i mnogih drugih bolesti, završavaju u domovima. I to je još jedan problem o kojemu se šuti. Mora se konačno progovoriti o uzroku, ali i hitno o pomoći. Kako djeci tako i obiteljima teško bolesnih i umrlih. Što se mora dogoditi pa da nadležne institucije konačno progovore?
Pridružite se:
WEB STRANICA:
https://arnasebalj.com
Telegram kanal Arna Šebalj:
https://t.me/arnakanal
Chat, grupa
S Arnom i istinom:
https://t.me/arnasebalj
SVJEDOČANSTVA "CIJEPLJENIH" u HRVATSKOJ
https://t.me/+jUM0zkaioNxmZDQ0
Svjedočanstva NE-cijepljenih u Hrvatskoj
https://t.me/+FKt1CiAN8fwyOGU0
FB
https://www.facebook.com/profile.php?id=100086873156577
YOUTUBE KANAL:
https://youtube.com/@medijskagrupa1?feature=shared