Povod ovom tekstu, točnije cjelodnevnom istraživanju su komentari koji ne jenjavaju na FB oko „marša“ na Zagreb 5. rujna 2026. kao i jutrošnja objava na kojoj je i komentar, tvrdnja, uz svakog predsjednika Vlade do sada u RH. Ali i Predsjednika RH, dr Tudjmana.
Moje mišljenje, uz sva obrazloženja koja sam već i pisala, neću ponavljati u tom dijelu.
Kao i moj stav kako ovo NIJE prosvjed ni za Liku, Gospić niti za Hrvatsku. I to sam sam već pisala.
I NE, ne kanim podržati politički i antihrvatski aktivizam svih koji se najednom u roju nađoše zajedno. Popis je zaista „impresivan“! Sve uglednici, moralni domoljubi, ma, prave patriote!!!
Osobito NE, nakon i ovog današnjeg istraživanja. Tek sad je puno toga jasnije.
Zašto udruženi wokemožemomostsdphhspsindikati, ovakvi i onakvi, nisu za ove silne „uglednike“ organizirali za spas Gospića i Like sjednicu u Saboru? Koji je pravi razlog? Pa kroz naš Sabor prošli su u zadnjih samo 4-5 godina razni „čergari“ i „jurišnici“. Zar ova tema nije vrijedna rasprave u Saboru?
Ili, nisu li možda, uz sve ove „uglednike“ nanjušili zov „revolucije“ i rušenja vlasti? Reklo bi se kako je baš to u pitanju a razotkriše se i sami u zadnja dva - tri dana. Sve se mora razotkriti, pisano je.
I Faktograf se oglasio obzirom da sam istog mišljenja, uz brojne druge, koje je u svojoj objavi napisao Igor Štimac. No kad se Faktograf javi sve je jasno. Imam iskustva, a osobito od 2020.
Iako ima puno činjenica koje govore kakav je slijed događaja bio do ovog promotivnog „velebnog otkrića“ u Gospiću, nitko još nije pogledao kako pravnu regulativu tako niti tko i što potpisuje i kada. Pokušala sam dio toga - nadam se koristiti će rasvjetljavanju a ne ničijoj obrani - otkriti, popisati.
Pa idemo proći preko svega.
I sve koji čitate zamolila bih najozbiljnije, pročitajte i dva puta (i sama sam i više puta još u traženju svih podataka) te podijelite kako bi ipak pravni dio oko reguliranja poslovanja oko otpada u Hrvatskoj bio jasniji. Vjerujem biti će mnogima. Nadam se upisati će te izvor, jer kao i uvijek, potrudim se za sve nas, nije prvi puta, utrošim silno vrijeme, a koliko se to cijeni? Kao što znate ja uvijek sve upišem. Hvala.
1. TUDJMANOVA VLADA 1995. POTPUNO ZABRANILA UVOZ OTPADA
Netočno!
Baselska konvencija za Hrvatsku nije stupila na snagu 2000., nego 7. kolovoza 1994.
NN MU 3/94
Hrvatska potvrđuje Baselsku konvenciju o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju. Za Republiku Hrvatsku Konvencija stupa na snagu 7. kolovoza 1994.
Time već prije prvog hrvatskog Zakona o otpadu postoji međunarodni okvir kontrole prekograničnog prometa opasnog otpada.
1995. donesen je ZAKON O OTPADU – NN 34/95, čl. 38.–45.
Ovo je posebno važno jer negira tvrdnju da je 1995. postojala „potpuna zabrana uvoza otpada“.
Članak 38. propisuje:
– zabranjen je uvoz otpada radi odlaganja
– zabranjen je uvoz opasnog otpada
– dopušten je uvoz otpada koji se može obraditi bez opasnosti za okoliš
– iznimka od dopuštenog uvoza je otpad koji bi se koristio u energetske svrhe.
Za dopušteni uvoz propisani su ugovori, podaci o vrsti, količini, sastavu i podrijetlu otpada, dokaz o odgovarajućem postrojenju te drugi uvjeti.
Dakle, još jednom 1995. NIJE postojala potpuna zabrana uvoza otpada.
2. RAČANOVA VLADA 2003. DOPUŠTA UVOZ OTPADA
Netočno!
2003. donosi ZAKON O OTPADU – NN 151/03, čl. 38.–40. i u osnovi u cijelosti nastavlja režim iz 1995.
Znači, zabranjen je:
– uvoz otpada radi odlaganja
– uvoz opasnog otpada
– uvoz otpada za energetsku uporabu.
Dopušten je i uvoz otpada koji se može obraditi bez opasnosti za okoliš.
Članak 40. određuje da rješenje za uvoz izdaje Ministarstvo na godinu dana, uz prethodno mišljenje Ministarstva gospodarstva. Uvoznik mora Ministarstvu dostavljati i godišnje izvješće o uvezenim vrstama i količinama.
Dakle, 2003. nije godina kada je prvi put dopušten uvoz otpada.
2004. novi ZAKON O OTPADU - NN 178/04, čl. 47. - 49. jasno odredjuje slijedeće:
– uvoz opasnog otpada - ZABRANJEN
– uvoz radi odlaganja - ZABRANJEN
– uvoz radi energetske uporabe - ZABRANJEN
– uvoz neopasnog otpada koji se može oporabiti - DOPUŠTEN.
Za dopušteni uvoz potrebno je rješenje Ministarstva.
Uvoznik mora dokazati ugovorne odnose, vrstu i podrijetlo otpada te da postrojenje ima odgovarajuću dozvolu za njegovu oporabu/obradu.
2006. donesena UREDBA O NADZORU PREKOGRANIČNOG PROMETA OTPADOM - NN 69/06
Ovaj propis vrijedi posebno dodati jer se često izostavlja iz kronologije.
Uređuje se konkretan granični i inspekcijski nadzor prekograničnog prometa.
Određuju se granični prijelazi preko kojih se promet može obavljati.
Carina može zadržati sumnjivu pošiljku do dolaska inspektora.
Inspektor može pregledati dokumentaciju, vozilo i sam otpad te zatražiti fizikalno-kemijsko ispitivanje.
Ako uvjeti nisu ispunjeni, inspektor može zabraniti uvoz i narediti vraćanje pošiljke pošiljatelju.
Za određene pošiljke opasnog otpada postojale su i obveze prethodne najave.
2006. donosi se UREDBA (EZ) 1013/2006 O POŠILJKAMA OTPADA
EU uspostavlja sustav koji će za Hrvatsku postati izravno relevantan ulaskom u EU.
Važna je razlika između dvije kategorije:
1. NOTIFIKACIJSKI POSTUPAK
Prethodna pisana notifikacija i suglasnost nadležnih tijela potrebne su, među ostalim, za:
– sav otpad namijenjen zbrinjavanju
– određeni otpad namijenjen oporabi
– opasnije kategorije otpada
– određene mješavine i neklasificirani otpad.
2. NENOTIFIKACIJSKI POSTUPAK
Za određeni, uglavnom tzv. „zeleni“ otpad namijenjen oporabi vrijedi jednostavniji postupak prema članku 18.
Pošiljku mora pratiti dokument Prilog VII, a između osobe koja organizira pošiljku i primatelja mora postojati ugovor.
3. SANADEROVA VLADA POTPUNO LIBERALIZIRA UVOZ
Netočno! Sanaderova Vlada ukida apsolutnu zabranu uvoza opasnog otpada.
2009. - IZMJENE ZAKONA O OTPADU - NN 87/09, čl. 4. - 5. a JEDNA OD NAJVAŽNIJIH PROMJENA je
Članak 47. koji se mijenja tako da glasi:
– uvoz radi zbrinjavanja ostaje zabranjen
– uvoz radi energetske uporabe ostaje zabranjen
– UKIDA se apsolutna zabrana uvoza opasnog otpada.
UVODI SE I IZNIMKA:
opasni otpad može se uvesti radi materijalne oporabe kada se dobiva novi proizvod ili sirovina koja oporabom prestaje biti otpad.
Zakon općenito dopušta uvoz otpada koji se materijalno oporabljuje u Hrvatskoj.
Za uvoz opasnog otpada iz navedene iznimke potrebno je rješenje i ispunjenje posebnih uvjeta.
U 2009. JE STVARNO VELIKA LIBERALIZACIJA U ODNOSU NA PRETHODNE REŽIME UVOZA OTPADA
4. VLADA ZORANA MILANOVIĆ ULAZI U EU
Netočno! Ne navodi se ključna obveza
2013. RH ULAZI U EU TE STUPA NA SNAGU ZOGO NN 94/13 I UREDBA 1013/2006
Hrvatska prelazi na EU sustav prekograničnog prometa otpada.
Za otpad koji podliježe notifikaciji potrebna su prethodna odobrenja ali se uz zahtjev, među ostalim, prilažu notifikacija, dokument o prometu, ugovori te odgovarajuća polica osiguranja ili bankovno jamstvo što se praktično uopće nije primjenjivalo!
Za nenotifikacijski otpad vrijedi članak 18. Uredbe 1013/2006 i Prilog VII.
Hrvatska je bila obvezna uvesti i dodatne nacionalne kontrole:
– Očevidnik uvoznika otpada koji ne podliježe notifikaciji
– Očevidnik izvoznika
– godišnje izvješćivanje o količinama
– obvezu čuvanja dokumentacije.
Uz to, člankom 122. st. 2. uvodi se vrlo konkretna dodatna kontrola:
uvoznik i izvoznik nenotifikacijskog otpada mora inspekciji dostaviti podatke iz Priloga VII tri radna dana prije planiranog slanja pošiljke KOJA SE UGLAVNOM ISPUŠTALA U PRIMJENI.
A samo spaljivanje važno je:
Zakon određuje i da, ako se otpad koristi u postrojenjima za energetsku oporabu, prednost pred uvozom treba imati otpad proizveden u Hrvatskoj radi ostvarivanja nacionalnih ciljeva smanjenja odlaganja.
5. VLADA ANDREJA PLENKOVIĆA
Netočno!
2019. - IZMJENE ZOGO-a NN 14/19, čl. 62. ODREĐUJE vrlo preciznu zakonsku promjenu.
Članak 62. izmjena doslovno određuje:
„U članku 122. stavak 2. briše se.“
Time se ukida upravo odredba koja je zahtijevala da se inspekciji tri radna dana prije pošiljke dostavljaju podaci iz Priloga VII za nenotifikacijski otpad.
To jest administrativna deregulacija, ali nije ukidanje nadzora prekograničnog prometa.
Očevidnik tada nije ukinut.
EU Prilog VII, ugovorne obveze, dokumentacija, mogućnost inspekcijskog i carinskog nadzora te stroži notifikacijski sustav ostaju.
2021. dopune ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM, NN 84/21
Tek tim Zakonom prestaje obveza upisa u poseban Očevidnik izvoznika/uvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku.
Međutim, uvodi/ostaje vrlo važna elektronička sljedivost.
Članak 25. izričito propisuje da je osoba koja obavlja prekogranični promet obveznik vođenja e-ONTO, i to:
– za otpad koji podliježe notifikaciji
– i za otpad koji ne podliježe notifikaciji.
U e-ONTO se evidentiraju vrsta, količina, podrijetlo, odredište, prijevoz, preuzimanje i obrada otpada.
Za notifikacijski otpad Ministarstvo i dalje izdaje pisano odobrenje.
Ministarstvo vodi evidenciju zaprimljenih obavijesti, izdanih i ukinutih odobrenja, stvarnih količina te konačne oporabe ili zbrinjavanja.
Dakle, ukidanje Očevidnika 2021. nije isto što i ukidanje evidencije ili kontrole.
2024. - UREDBA (EU) 2024/1157 O POŠILJKAMA OTPADA
EU donosi novu Uredbu koja zamjenjuje Uredbu 1013/2006.
Novi sustav dodatno naglašava:
– elektroničku razmjenu podataka
– sljedivost pošiljki
– nadzor
– stroža pravila za određeni izvoz otpada iz EU
– digitalizaciju notifikacija i dokumentacije.
Za određeni otpad za oporabu i dalje postoji pojednostavljeni režim, dok opasniji i drugi propisani otpad podliježe prethodnoj pisanoj notifikaciji i suglasnosti.
2026. - POČETAK PRIMJENE NOVOG EU SUSTAVA
Od 21. svibnja 2026. primjenjuje se novi režim Uredbe (EU) 2024/1157.
Za nenotifikacijske pošiljke primjenjuje se novi obrazac Priloga VII.
Subjekti koji sudjeluju u prekograničnom prometu moraju biti registrirani u europskom sustavu DIWASS - Digital Waste Shipment System.
Za nenotifikacijske pošiljke razmjena Priloga VII kroz DIWASS privremeno je odgođena do kraja 2026., pa se novi Prilog VII u tom prijelaznom razdoblju koristi u papirnatom obliku.
1. SIJEČNJA 2027. slijedi DALJNJA DIGITALIZACIJA
Za nenotifikacijske pošiljke počinje obvezna elektronička razmjena obrazaca Priloga VII putem sustava DIWASS.
Dakle, aktualni smjer nije ukidanje praćenja prekograničnih pošiljki, nego prelazak s nacionalnih i papirnatih administrativnih mehanizama prema zajedničkom digitalnom EU sustavu.
Moja napomena: nije li mešetare zabrinula baš ova pravna regulativa koja slijedi od 1. siječnja 2027. pa je cijela ova hajka do sada bila nezanimljiva, a sad postaje opasnost baš za takve?
I POSEBNO, ŠTO JE SA SPALJIVANJEM OTPADA?
Ovdje je izraz „uvoz otpada“ posebno problematičan jer se moraju razlikovati najmanje tri stvari:
- materijalna oporaba - iz otpada se ponovno dobiva materijal/sirovina
- energetska oporaba - otpad se koristi radi dobivanja energije
- zbrinjavanje/odlaganje - konačno zbrinjavanje otpada.
Zbog toga činjenica da je u određenom trenutku dopušten „uvoz otpada radi oporabe“ ne znači automatski da je dopušten uvoz radi spaljivanja ili odlaganja.
Primjerice, Zakon iz 2004. izričito je dopuštao neopasni otpad za oporabu, ali istodobno zabranjivao uvoz radi korištenja u energetske svrhe.
Izmjene iz 2009. također izričito zabranjuju uvoz radi zbrinjavanja i korištenja u energetske svrhe, dok dopuštaju materijalnu oporabu.
Nakon ulaska u EU pravni okvir postaje drukčiji i prekogranične pošiljke treba promatrati prema pravilima EU, vrsti otpada i konkretnom postupku oporabe/zbrinjavanja.
Znači, tvrdnja da je Hrvatska 1995. imala „potpunu zabranu uvoza otpada“ nije točna. Zakon iz 1995. izričito je dopuštao uvoz otpada koji se mogao obraditi bez opasnosti za okoliš.
Zato ni 2003. nije moguće označiti kao trenutak kada je Hrvatska prvi put dopustila uvoz otpada – odredbe su u bitnome vrlo slične onima iz 1995.
Stvarna velika liberalizacija događa se 2009., kada se uvodi mogućnost uvoza određenog opasnog otpada radi materijalne oporabe.
2013. Hrvatska ulazi u EU sustav i istodobno uvodi dodatne nacionalne administrativne kontrole.
2019. ukida se dodatna hrvatska trodnevna prijava inspekciji za nenotifikacijske pošiljke.
2021. ukida se poseban Očevidnik uvoznika/izvoznika, ali se prekogranični promet evidentira kroz e-ONTO i nastavlja se primjena EU sustava.
Današnji sustav stoga nije sustav „slobodnog uvoza bez kontrole“, nego sustav u kojem stupanj kontrole ovisi o vrsti otpada, njegovoj namjeni i tome podliježe li pošiljka notifikacijskom postupku, a od 2026./2027. velik dio praćenja prelazi na zajednički digitalni EU sustav.
Ovo se može lako potkrijepiti praktički jedno po jedno:
1995. čl. 38. doslovno dopušta određeni uvoz,
2004. čl. 47. izričito razlikuje opasni, odlaganje, energetsku uporabu i neopasni za oporabu, a 2009. izmijenjeni čl. 47. eksplicitno uvodi iznimku za opasni otpad radi materijalne oporabe.
2013. čl. 121.-122. propisuju Očevidnik i trodnevnu prijavu, dok NN 14/19, čl. 62. doslovno briše čl. 122. st. 2., dakle upravo tu trodnevnu obvezu.
2021. Zakon pak izričito nalaže e-ONTO za obje vrste prekograničnog prometa.
Nova Uredba 2024/1157 primjenjuje se od 21. svibnja 2026., a Ministarstvo potvrđuje novi Prilog VII, obveznu registraciju u DIWASS te elektroničku razmjenu nenotifikacijskog Priloga VII od 1. siječnja 2027.
ODOBRENJA, TKO IH IZDAJE?
Ovo je jako važno pitanje koje baš nitkone spominje u javnom prostoru i pitam se zašto ne? Nije dovoljno napisati ili govoriti „potrebno je odobrenje“ bez navođenja tko ga izdaje.
TKO JE IZDAVAO, TKO IZDAJE ODOBRENJA ZA UVOZ I PREKOGRANIČNI PROMET OTPADA?
1995. Državna uprava za zaštitu okoliša
Prema članku 40. Zakona o otpadu, NN 34/95, rješenje za dopušteni uvoz otpada izdavala je
Državna uprava za zaštitu okoliša, uz prethodno mišljenje Ministarstva gospodarstva.
To se odnosilo na otpad čiji je uvoz bio dopušten prema članku 38., dakle otpad koji se mogao obraditi bez opasnosti za okoliš.
Opasni otpad i otpad za odlaganje NISU mogli dobiti takvo rješenje jer je njihov uvoz bio zakonom zabranjen.
2003. nadležno Ministarstvo uz mišljenje Ministarstva gospodarstva
Prema članku 40. Zakona o otpadu, NN 151/03, rješenje za uvoz izdaje Ministarstvo, na razdoblje od godinu dana, uz prethodno mišljenje Ministarstva gospodarstva.
To se ponovno odnosi na zakonom dopušteni otpad koji se može obraditi bez opasnosti za okoliš.
Opasni otpad, otpad za odlaganje i otpad za energetsku uporabu tada su zabranjeni za uvoz.
2004.-2008. Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša
Prema Zakonu o otpadu, NN 178/04, za uvoz dopuštenog neopasnog otpada radi oporabe potrebno je rješenje nadležnog Ministarstva.
Dakle, nije uvoznik sam procjenjivao može li nešto uvesti: za uvoz je postojalo upravno rješenje nadležnog državnog tijela.
Za opasni otpad nije postojalo takvo odobrenje za uvoz jer je njegov uvoz u tom razdoblju bio zabranjen.
2009.-2013. - Ministarstvo zaštite okoliša
Nakon izmjena NN 87/09 pojavljuje se nova kategorija „određeni opasni otpad za materijalnu oporabu“.
Za uvoz takvog opasnog otpada uvoznik mora pribaviti rješenje prema Zakonu o otpadu.
Rješenje izdaje nadležno Ministarstvo.
Unutar Ministarstva postojao je poseban Odjel za prekogranični promet otpada, koji je obavljao upravne poslove vezane uz prekogranični promet.
Taj je Odjel, među ostalim:
– izrađivao rješenja o uvozu neopasnog otpada
– donosio rješenja o izvozu opasnog otpada
– donosio rješenja o provozu opasnog otpada
– vodio odgovarajuće očevidnike i evidencije.
OD 2013. BITNO JE RAZLIKOVATI DVIJE SKUPINE OTPADA
Ulaskom Hrvatske u EU više nije dovoljno govoriti samo o „dozvoli za uvoz“.
Postoje dva bitno različita režima.
A) OTPAD KOJI PODLIJEŽE NOTIFIKACIJSKOM POSTUPKU
Za njega postoji formalni postupak prethodne pisane obavijesti i odobrenja.
U Hrvatskoj je nadležno tijelo Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša.
Ako se, primjerice, otpad šalje Njemačka – Hrvatska postupku sudjeluje:
- njemačko nadležno tijelo države polazišta i
- hrvatsko Ministarstvo kao nadležno tijelo države odredišta i
- ako pošiljka prolazi kroz treću državu, može sudjelovati i nadležno tijelo države provoza.
Dakle, kod notifikacijskog otpada nije riječ samo o „dozvoli Hrvatske“, nego o europskom sustavu prethodne pisane notifikacije i suglasnosti nadležnih tijela.
KOJI OTPAD U PRAVILU PODLIJEŽE NOTIFIKACIJI?
– otpad namijenjen zbrinjavanju
– opasni otpad namijenjen oporabi
– određene mješavine otpada
– određeni otpad koji nije na odgovarajućoj „zelenoj listi“
– druge kategorije određene EU Uredbom.
Za takvu pošiljku Ministarstvo provodi postupak i izdaje, odnosno daje, odgovarajuće odobrenje/suglasnost za prekograničnu pošiljku.
B) OTPAD KOJI NE PODLIJEŽE NOTIFIKACIJSKOM POSTUPKU
U ovom slučaju sve je bitno drugačije.
Radi se prvenstveno o određenim vrstama otpada namijenjenima oporabi koje zadovoljavaju uvjete pojednostavljenog EU režima.
Za svaku pojedinačnu takvu pošiljku Ministarstvo ne izdaje prethodno odobrenje kao kod notificiranog otpada.
Umjesto toga primjenjuju se opći informacijski zahtjevi.
Pošiljku prati Prilog VII, mora postojati propisani ugovor, a postrojenje kojem otpad ide mora imati odgovarajuću dozvolu ili registraciju za oporabu.
To je vrlo važna razlika.
2013.-2019. - dodatna hrvatska kontrola nenotifikacijskog otpada
Iako za takve pošiljke nije postojala klasična prethodna EU notifikacija, Hrvatska je uvela dodatnu nacionalnu kontrolu.
Uvoznik/izvoznik morao je biti upisan u Očevidnik.
Osim toga, morao je podatke iz Priloga VII dostaviti inspekciji zaštite okoliša tri radna dana prije planirane pošiljke.
2026. - TKO JE DANAS NADLEŽAN?
Danas je u Hrvatskoj nadležno tijelo za prekogranični promet otpada MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ZELENE TRANZICIJE (MZOZT)
Unutar Ministarstva te poslove obavlja Služba za dozvole, prekogranični promet otpadom i informatičku podršku.
Prema službenom ustrojstvu Ministarstva ta Služba:
– rješava zahtjeve za otpad koji podliježe prethodnoj pisanoj obavijesti
– izdaje odobrenja za isporuku/izvoz iz Hrvatske
– izdaje odobrenja za isporuku/uvoz u Hrvatsku
– rješava provoz otpada kroz Hrvatsku
– sudjeluje u postupcima povrata nezakonitih/problematičnih pošiljki
– surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica i Europskom komisijom.
Nakon ulaska u EU sustav 2013. preciznije je govoriti o:
1. notifikacijskom otpadu - prethodna pisana obavijest i odobrenje nadležnih tijela, pri čemu je za Hrvatsku nadležno Ministarstvo
i
2. nenotifikacijskom otpadu - nema prethodnog pojedinačnog odobrenja Ministarstva, nego se primjenjuje pojednostavljeni režim uz Prilog VII, ugovor, ovlaštene subjekte i propisanu evidenciju/nadzor. Ovo je dosta bitno za cijelu ovu priču oko otpada.
Danas MZOZT izričito navodi da je ono nadležno tijelo RH za prekogranični promet otpada, a njegova Služba izdaje odobrenja za uvoz, izvoz i provoz otpada koji podliježe prethodnoj pisanoj obavijesti.
Za nenotifikacijski otpad nova Uredba 2024/1157 propisuje drugi režim: nema takvog pojedinačnog prethodnog odobrenja, ali pošiljatelj mora biti ovlašten/registriran, postrojenje za oporabu mora imati dozvolu/registraciju i pošiljku prati Prilog VII.
I povijesno se može točno imenovati tijelo: 1995. Državna uprava za zaštitu okoliša uz prethodno mišljenje Ministarstva gospodarstva, a 2003. Ministarstvo, također uz prethodno mišljenje Ministarstva gospodarstva.
ŠTO ZNAČI TERMIN „MATERIJALNA OPORABA“?
„Oporaba“ je namjerno pravni termin i nije isto što i obična „uporaba“.
Uporaba je korištenje nečega.
Oporaba otpada je postupak kojim otpad dobiva korisnu svrhu, odnosno zamjenjuje druge materijale koji bi se inače koristili.
Materijalna oporaba je oporaba u kojoj se iskorištava materijal, a ne njegova energetska vrijednost. Obuhvaća npr. recikliranje, pripremu za ponovnu uporabu i nasipavanje.
Energetska oporaba je iskorištavanje otpada prvenstveno za dobivanje energije.
Zato je službeni izraz „materijalna oporaba“, ne „materijalna uporaba“.
Primjer: otpadna plastika - prerada u granulat - novi plastični proizvod je materijalna oporaba.
Ako se ista plastika spali prvenstveno radi proizvodnje energije je energetska oporaba, a ne materijalna.
U ovoj kronologiji za 2009. upravo je ta razlika presudna. Zakon nije otvorio uvoz opasnog otpada radi spaljivanja, nego je napravio iznimku vezanu uz „materijalnu oporabu“.
A što je učinjeno?
Pridružite se:
WEB STRANICA:
https://arnasebalj.com
Telegram kanal Arna Šebalj:
https://t.me/arnakanal
FB
https://www.facebook.com/profile.php?id=100086873156577
YOUTUBE KANAL:
https://youtube.com/@medijskagrupa1?feature=shared