- Uvod
Opisana je kvaliteta postojećih voda rijeka Like i Gacke s mišljenjem kako je poboljšati i održati na visokoj razini. Nadalje je opisana raspoloživost i izračunana pouzdanost varijanta s akumulacijom Kosinj i inačice s jezerom Švica. Naveden je glavni tehnološki problem sustava s akumulacijom Kosinj, eutrofikacija. Treba znati da će pretakanjem vode iz predviđene akumulacije Kosinj u rijeku Gacku biti dodatnih neugodnosti. Uspoređene su spomenute inačice glede održanja kvalitete vode i načina opskrbe vodom. Konačno je dan komentar videa s prezentacije o vododopskrbi promatranog područja.
2. Kvaliteta vode - postojeće stanje
Idući je opis arhaičan, te ga stručnjaci trebaju uskladiti sa sadašnjim normama, ali je činjenica da su zaključci uredni.
Vode obiju rijeka, Like i Gacke, općenito su dobre kakvoće. Bonitet njihovih voda je u pravilu u klasi II. (Vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji i sl.). Gacka je uzvodno od spoja s Likom (Šumečica) imala bonitet I još 2000.g., ali je s vremenom zbog utjecaja okoline taj bonitet pao dijelom u II klasu. U idućim tablicama prikazani su rezultati ispitivanja kakvoće voda u 2006.g.
Očito je da je dio sjevernog kraka Gacke, onaj koji prolazi kroz grad Otočac, u daleko najgorem stanju. Svi ostali vodotoci su vrlo dobre kakvoće. Na slici 1. prikazan je postojeći sustav s označenim bonitetom vodotoka.
Uočljiva je iznimno loša kvaliteta vode (V klasa) u sjevernom kraku Gacke. To je dio vodotoka koji prolazi kroz sam grad Otočac. On je onečišćen septičkim jamama i ispustom iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, a zbog malog dotoka kroz ustavu Vivoze dodatno uneređen. Sretna je okolnost da taj mali protok odmah nakon izlaza vodotoka iz grada (kod Starog sela) završi u ponorima. Ali, ima okolnosti kada to nije tako. Naime, za velikih vodnih valova izdašnije su pritoke sjevernog kraka potoci Zdravac, Bukarinovac i Sekizovac. Ti vodotoci su zapušteni, a osobito izdašniji Sekizovac i Bukarinovac. Razlog tome je da prolaze područjem koje je tijekom domovinskog rata bilo na crti razgraničenja, te moguće ima zaostalih minskoeksplozivnih naprava. Na idućoj fotografiji prikazan je potok Sekizovac (travanj 2013.g.).
Onečišćenje je znatno. Osim uobičajenog otpada i smeća na potocima Zdravac, Sekizovac i Bukarinovac moguće je zagađenje i odbačenim vojnim materijalom zaostalim iz Domovinskog rata. Taj materijal može biti i toksičan i radioaktivan. Smeće je nošeno vodom doprijelo do samog Brloga nekoliko stotina metara od preljeva u kanal Marasi, gdje se napravio «čep» (sl.3.). Na slici 4. vidi se preljev iz sjevernog kraka u kanal Marasi snimljen 11. travnja 2013.g. Dan ranije voda se iz sjevernog kraka preljevala u kanal i tako dospijevala u vodovod na Hrmotinama.
Iz svega navedenoga slijedi da je radi kvalitete vodoopskrbe Senja i priobalja nužno urediti te trajno uredno održavati sjeverni krak Gacke te posebno njegove pritoke Zdravac, Sekizovac i Bukarinovac. Taj posao, dakle, nije vezan niti za jednu inačicu dogradnje HES Senj i dojam je da se to uredno radi zadnjih godina (lokalni internetski portali).
Trasiranjima podzemne vode iz ponora u Sjevernom kraku Gacke (Bikina jama neposredno nakon izlaska Sjevernog kraka iz grada Otočca) dokazana je povezanost s izvorima Klenovačke Žrnovnice. Postoje indicije na temelju kojih se može zaključiti da su i ponori u Donjem Švičkom jezeru (posebno Perinka) također povezani s Klenovačkom Žrnovnicom. Nakon izgradnje hidroenergetskog sustava Senj sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća Južni krak Gacke je presušio (ponor Perinka), a tijekom i nakon Domovinskog rata isto se dogodilo sa Sjevernim krakom Gacke (ponor Bikina jama). Klenovačka Žrnovnica je kvalitetno i vrlo značajno primorsko izvorište s vodom najvećim udjelom iz područja Like. To izvorište vodom ospkrbljuje područje Crikveničke rivijere. Dogradnjom hidroenergetskog sustava Senj, posebno u inačici s akumulacijom i HE Kosinj izdašnost tog izvora će se dodatno smanjiti. Renaturalizacijom Sjevernog kraka Gacke i naravno uređenjem (otvaranjem) ponora na području Otočca, poboljšala bi se izdašnost izvorišta Klenovačke Žrnovnice. To se može izvesti jednostavnim zahvatima, koji istovremeno poboljšavaju obranu Otočca od poplava. Pri tome je conditio sine qua non da se primjereno uredi Sjeverni krak Gacke kroz Otočac.
3. Raspoloživost vodoopskrbnog sustava
U osnovi je pojam raspoloživosti vezan za vrijeme odnosno govori o tome koliko vremena neki sustav neće moći obavljati svoju funkciju. On se razlikuje od pojma pouzdanosti koji govori o tome kolika je vjerojatnost da će sustav otkazati odnosno nastupiti neraspoloživost. Razmotriti će se dva slučaja koja su važna za raspoloživost vodoopskrbe vezane za hidroenergetski sustav Senja. Prvi je slučaj ekološkog incidenta na dijelu vodotoka, a drugi je havarija većih razmjera koja onemogućuje protok vode na određenim dionicama.
U slučaju težeg ekološkog incidenta u inačici s akumulacijom Kosinj i HE Senj 2 na cijelom vodotoku Gacke od izvora do Hrmotina nema mogućnosti za opskrbu pitkom vodom na Hrmotinama. Donekle, postoje ograničene mogućnosti intervencije u slučaju incidenta do brane Vivoze. Tada se Gacka može preusmjeriti u Sjeverni krak. Ali, u slučaju da je dotok Gacke znatniji ta će se zagađena voda opet preliti u kanal Marasi i tako dospijeti u vodoopskrbni sustav. Dakle, jasno je da i u postojećem stanju, ali i u onom s predviđenom akumulacijom Kosinj treba izgraditi novi zahvat vode od doline Gacke do Hrmotina.
U slučaju težeg incidenta na rijeci Lici s njenim pritokama od izvora do Selišta postoji rješenje. Ta se zagađena voda može preusmjeriti u ponore na dnu Lipovog polja. Navedeno se da uočiti na slici 5.
U slučaju ekološkog incidenta na bilo kojoj točci vodotoka u inačici dogradnje s HE Švica i CHE Senj moguće je izoliranje tog dijela od preostaloga, te će jedan od dovodnih tunela iz Like moći do Hrmotina odvesti vodu za piće. Navedeno se vidi na slici 6.
Veća havarija koja onemogućuje rad vodoopskrbnog sustava može biti posljedica prirodnih nepogoda. Kao najneugodnija pretpostaviti će se potres. Najjači zabilježeni potres na području Senja bio je 1920.g. 4,7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici (VI-VII MCS, Mercalli). Značajka cijelog područja je pojava brojnih potresa manje jačine. Prema postojećim podatcima HE Senj se nalazi u zoni VIII MCS, seizmičkog opterećenja 0,105 (95 god) i 0,205 (475 god).
U slučaju jačeg potresa moguća su oštećenja hidrotehničkih objekata. Pri tome su oštećenja na otvorenim vodotocima (kanalima) manje značajna, jer se uz pomoć mehanizacije mogu brzo sanirati (dobra raspoloživost). Puno veći problem su oštećenja tunela, i zato jer su nakon urušavanja moguća dodatna sekundarna oštećenja vodom, ali i radi toga jer je njihova sanacija složena i dugotrajna. Zbog toga će se u modelu pouzdanosti razmatrati samo oni. Proračun će se napraviti za postojeće stanje te obje inačice matematičkom metodom. Intenzitet kvara (λ) po kilometru tunela procijeniti će se na temelju vjerojatnosti da se katastrofalni kvar, odnosno potres koji će ga prouzročiti dogodi jednom u 250 godina. Iz navedenoga slijedi da je proračun hipotetski i svrha mu je samo da pokaže u kojem su odnosu glede pouzdanosti različite inačice dogradnje HES Senj. Na slici 7. prikazan je blok dijagram postojećeg sustava te obiju inačica.
Rezultati proračuna su ovi:
λ = 1,37 10-8 (po km)
R postojećeg sustava = 0,8187
R Kosinj + HE Senj 2 = 0,8829
R Švica + CHE Senj = 0,9724
Vidljivo je da je inačica s HE Švica daleko pouzdanija od one s akumulacijom Kosinj. To je posljedica dviju paralelnih veza duž značajnijeg dijela hidroenergetskog sustava.
Osim spomenutoga u svezi pouzdanosti i raspoloživosti posebno treba naglasiti tzv. pogodnost održavanja koja je puno bolja u inačici s HE Švica i CHE Senj. Naime, upravo zbog dva paralelna, ali i međusobno spojena sustava, moguće je fleksibilnije upravljanje dotocima. Tako se u toj inačici bez gubitaka vode, odnosno energije, komotno mogu održavati hidrotehnički objekti na dionici od Gornje Švice pa do Hrmotina. U inačici s akumulacijom Kosinj nije moguće održavanje bez gubitaka dionice od Gornje Švice do bazena u Gusić polju.
4. Problemi inačice s akumulacijom Kosinj i HE Senj 2
Postoji velika mogućnost uneređenja vode akumulacije Kosinj. Riječ je o prirodnim procesima koji uz «umjetni okidač» mogu izazvati ubrzanu devastaciju novog akumulacijskog jezera Kosinj. Proces se naziva eutrofikacija. Taj se proces odvija, ali usporeno na prirodan način u svim, pa tako i našim najljepšim Plitvičkim jezerima. U osnovi se događa ovo: uz porast hranjiva povećava se razvoj organizama (fitoplanktona, algi). Ako se taj proces ubrza i hranivo istroši, organizmi umiru i talože se na dnu jezera te se tada uslijed mineralizacije troše velike količina kisika. Zbog toga se smanjuje količina otopljenog kisika u vodi, a time i njena kvaliteta.
Treba imati na umu da je gotovo nemoguće u cijelosti urediti odnosno sanirati dno budućeg jezera Kosinj (područje je naseljeno), pa će u prvo vrijeme kvaliteta vode biti ugrožena i zbog veće prisutnosti loših organskih spojeva (septičke jame, gnojišta i sl.), ali i drugih organskih tvari, koje razgradnjom obogaćuju jezero hranjivim solima. Te spomenute organske tvari će dodatno stimulirati proces trofikacije. Dakle, utjecaj je u prvo vrijeme prvenstveno antropogeni. Ali, osim toga radi iznimno velike količine hranjivih tvari koje se produciraju zamjenom kopnenog u vodeno stanište, mišljenje je da samo procesi raspadanja korijenovog sustava mogu imati iznimno veliki doprinos trofikaciji.
Dodatno loše je to da su vode rijeke Like i njenih pritoka (napr. Jadove) površinske, te su izvor antropogenog zagađenja
Iz navedenoga je jasno da će kvaliteta vode nizvodno od akumulacije Kosinj pasti. Ona je sada II klase. Vrlo vjerojatno će se promijeniti režim kisika i hranjivih tvari. Kako se te vode rijeke Like miješaju s vodom Gacke, u omjeru 1,6:1, to će se na kraju i kvaliteta vode na mjestu uzimanja za vodoopskrbni sustav na Hrmotinama trajno pogoršati u odnosu na postojeće stanje. Tu posebno treba imati na umu da veća količina hranjivih tvari ispuštenih iz akumulacije Kosinj može ubrzati proces eutrofikacije u bazenima Gusić polja te se na toj lokaciji može dodatno degradirati kvalitet pitke vode.
Dakle, jasno je da će nova akumulacija Kosinj trajno sniziti kvalitetu vode u samoj akumulaciji te na dijelovima vodotoka nizvodno od brane Kosinj, pa tako i na ulazu u vodoopskrbni sustav Hrmotine.
5. Inačica s HE Švica i CHE Senj
Navedena inačica praktično zadržava sadašnji režim voda na području vodotoka rijeke Like od izvora pa sve do lokacije zapornica na Selištu. Zbog toga se očekuje da će na lokaciji Selište voda biti II klase, kao i sada.
Rijeka Gacka na čvorovima Vivoze i Šumečica ima tri mogućnosti odvođenja prema lokaciji elektrana u Grabovi:
- na Vivozama preko Sjevernog kraka Gacke u bazen Gusić polje te na HE Senj
- na Šumečici postojećim hidrotehničkim sustavima do bazena Gusić polje te na HE Senj
- na Šumečici Južnim krakom u Gornje, pa Donje Švičko jezero te na CHE Senj
Onečišćenje Sjevernog kraka Gacke, odnosno potreba njegovog uređenja i u sadašnjim okolnostima spomenuta je u prethodnom poglavlju 3. Glede Južnog kraka Gacke, njegovo uređenje je jednostavno i svedeno na mehanicističko djelovanje.
Za velikih vodnih valova sva tri odvoda su aktivna, ali rješenje treba iznaći za sušnije razdoblje godine, kada dotok Gacke zna biti oko 5 m3/s. Taj je dotok iako mali energetski značajan. Kako ga optimalno usmjeriti treba pozorno istražiti te uskladiti potrebe za kvalitetnom vodoopskrbom, utjecajem na ihtiofaunu i slično.
Vjerojatno će se cijelo vrijeme održavati tok kroz Južni krak Gacke. U tom slučaju kroz Sjeverni krak bi se propuštala neka minimalna količina od napr. 1 m3/s. Zbog velike duljine sjevernog kraka (oko 20 km od ulaza u Vivozama do spoja s bazenom Gusić polje) velika je vjerojatnost da će se dio te vode izgubiti u ponorima samog vodotoka. Praktično bi Sjeverni krak u tom razdoblju postao voda stajačica. To ruši kvalitetu vode. Moguće rješenje je kontinuirano ispuštanje određene minimalne količine vode, s povećanjem protoka na napr. 3-4 m3/s nekoliko sati na dan. Također je moguće manjak voda Gacke naknaditi doziranjem rijekom Likom iz postojeće zapornice Selište. U tom slučaju moguće je napr. dio vode Gacke preusmjeriti na Sjeverni krak, a Likom održavati Južni krak.
Idući problem je eutrofikacija Donjeg Švičkog jezera. Prije prvog punjenja treba pri dnu jezera zatvoriti ponorne zone (pretpostavlja se geomembranama ili sl.), a na ostatku obaviti dehumusaciju. Osnovni princip rada nove inačice dogradnje HES Senj s HE Švicom je da se cijelo vrijeme, preko Južnog kraka, vodama Gacke puni jezero, a dodatna količina vode potrebna za rad CHE Senj ispušta se iz akumulacije Kruščica i novim tunelom Selište – Švica dovodi do jezera. Dakle, višak hranjiva dolaziti će iz sada već «stabilizirane» akumulacije Kruščica, pa se ne očekuje neko veće pogoršanje kvalitete vode. S druge strane rijeka Gacka će dotokom u Švičko jezero popravljati sadržaj smanjenog kisika iz rijeke Like.
Dobra je okolnost da će CHE Senj biti ključna elektrana na lokaciji Grabova, pa će zbog njenog češćeg rada biti učestalije izmjene voda u Švičkom jezeru. Očekuje se i da će temperatura vode u jezeru biti uravnotežene, na godišnjim razinama od 4 do 10°C.
Uz pretpostavku uredno izvedene dehumusacije mogući «umjetni okidač» eutrofikacije može biti intenzivnija uporaba mineralnih gnojiva na poljoprivrednim površinama oko Švičkog jezera. Ali, kako su one minimalne i nisu prikladne za intenzivan uzgoj, procjena je da se to neće dogoditi.
Kako vode na vodovod Hrmotine dolaze praktično iz dva različita sustava, rijeke Like i Gacke, moguće je na lokaciji oduzimanja vode birati trenutno kvalitetniju. To je izrazita prednost ove inačice u odnosu na onu s gradnjom akumulacije Kosinj.
6. Komentar videa u svezi vodoopskrbe iz Gacke
Treba pogledati određene trenutke s izjavama mjerodavnih na raspravi u svezi vodoopskrbe iz Gacke „Prezentacija EU Projekta VODOOPSKRBNI SUSTAV HRVATSKO PRIMORJE, Gospić, 29.05.2023.g.
https://www.youtube.com/watch?v=UdfIrE8oXZo&t=6862s&ab_channel=TvLoki
Obratiti treba pozornost na dva izlaganja. Prvo je oko 42min. Nije najbolje objašnjeno na monitoru iza gospođe (možda slučajno, ali možda i s namjerom). Naime, piše “Tijekom izgradnje akumulacije Gusić polje 2 (koja će trajati niz godina)...”, nije dobro. Gusić polje 2 nije akumulacija, nego tzv. kompenzacijski bazen. U hidrotehničkom smislu je mali objekt i gradnja neće trajati niz godina. Kvalitetna građevna tvrtka takav objekt izgradi za manje od godinu dana. Trebalo je umjesto Gusić polja 2 pisati akumulacija Kosinj, zato jer je ona ključni problem glede kvalitete vodoopskrbe, ali i zato jer će njena gradnja trajati niz godina. Ali, ono što naknadno piše je točno, a to je da će se kvaliteta vode pogoršati. Zašto je to tako objašnjeno je u poglavlju 4. O problemima s kvalitetom vode govori gospođa oko 16 minute videa, a zapravo govori o početku trofikacije.
Drugo je izlaganje Prof. Rubinića u 2h16min30s uvodno spomenutog videa, gdje govori o istome odnosno da će nova akumulacija Kosinj biti neko vrijeme neupotrebljiva za vodoopskrbu. Dakle, rijeka Lika, nakon izgradnje akumulacije Kosinj, je barem nekoliko godina izgubljena za vodoopskrbu.
Ako se izgube vode Like, odnosno rezervoar pitke vode, sadašnja akumulacija Kruščica, vode neće biti dovoljno niti za Ličane niti Primorce. Inače sada se te vode, koje se uzimaju za piće u Primorju, miješaju na Hrmotinama u omjeru Lika:Gacka oko 1,6:1.
Za promatrani hidroenergetski sustav Senja postoje uredni višegodišnji podatci od 1926.g. U hidrologiji postoje desetogodišnji ciklusi razmjene vlažnih i sušnih razdoblja. Uvriježeno je mišljenje bilo da se ta razdoblja u Europi ciklički mijenjaju svakih 35 godina. Prema novijim istraživanjima hidrologa taj je ciklus dulji: 40 godina. Mislim da (analizom vremenskih serija 1926.-2009.g.) odgovaraju ponašanju HES Senj. Po tome bi HES Senj sada bio u silaznoj fazi vlažnog razdoblja, te bi nas za nekoliko godina moglo zadesiti sušno razdoblje kakvo je bilo od početka osamdesetih do početka devedesetih godina. To i nije toliko važno, jer će nakon tih desetak sušnih godina uslijediti vlažnije.
Važnije je drugo, a to su dugoročne prognoze hidrologije u Europi. One ukazuju na to da će nakon 2050.g. srednji dotok rijeka u Europi biti kao i danas, ali s time da će on u sjevernoj Europi narasti za oko 20%, a u južnoj i jugoistočnoj pasti za odgovarajući iznos. Lika, iako je u tom južnom dijelu blizu je graničnom području Alpa pa je mišljenje da suše neće biti tako dramatične, kao napr. u Grčkoj, ali i u samoj južnoj Hrvatskoj.
Također mišljenje je da treba spomenuti izjavu uvaženog Prof. Žugaja (hidrolog RGN-fakultet) u jednom nevezanom razgovoru: “Prosječni dotoci će ostati isti, ali će ekstremi biti izraženiji (2013.g.).” Da je to tako svjedoci smo svakog dana.
Zbog navedenoga mišljenje je da je područje slivova Like i Gacke od neprocjenjive vrijednosti za Hrvatsku te da osim njegove renaturalizacije treba osmisliti pametne načine i mogućnosti očuvanja vodnih resursa. Pri tome je proizvodnja električne energije dobro došla, ali ne smije biti nadređena očuvanju vodnih resursa.
Prethodno je navedeno radi toga da se shvati da vode Gacke u budućnosti neće biti dovoljno. Potvrda tome je i idući dijagram koji ukazuje na trend smanjenja minimalnih dotoka Gacke.
7. Zaključno
Projekt HES Kosinj se temelji na lažima, od samog početka. Stvarnost je, da neće proizvoditi novu energiju, nego će naprotiv te energije biti manje nego u sadašnjem sustavu. Zbog devastiranja sadašnjeg vodoopskrbnog sustava, morati će se graditi vodovod od Gacke do Primorja. Cijena tog sustava je prikazana u videu u prethodnom poglavlju (oko 200 milijuna €). To je dodatni trošak izgradnje HES Kosinj.
Dakle, sve zlo proizlazi iz katastrofalnog projekta HES Kosinj:
- umjesto odbrana od poplava, trajno će potopiti Gornji Kosinj, te stvoriti uvjete za plavljenje ostatka Lipovog polja i Gačanske doline;
- potpuno će, dugoročno, devastirati sustav vodoopskrbe Like i Primorja, tako da će stanovnici tog kraja, i Ličani i Primorci, ostati bez pitke vode;
- sustav HES Kosinj proizvoditi će manje energije nego postojeći;
- koštati će preko milijardu eura.
Branimir Pinčić, dipl. ing. el.
Pridružite se:
Web stranica:
https://arnasebalj.com
Telegram kanal Arna Šebalj:
https://t.me/arnakanal
Chat, grupa
S Arnom i istinom:
https://t.me/arnasebalj
SVJEDOČANSTVA:
https://t.me/+sDUqfUv-QRdmM2Q0
FB
https://www.facebook.com/profile.php?id=100086873156577
YOUTUBE KANAL
https://youtube.com/@medijskagrupa1?feature=shared