Poštovani čitatelji, nastavljam objavljivati sažetke izlaganja predavača sa 2. Znanstvenog i stručnog simpozija ZNANOST ILI DOGMA, održanog 20. listopada 2024. u Zagrebu.
Danas i mr. sc. Ljiljana Bolfek.
Poveznica za video: https://www.youtube.com/watch?v=YF2VKndJIgs
Da li gospodari vremena mogu postati i gospodarima turizma?
Mogu. Turizam je vrlo krhka „roba“, kao i investicije.
Zrak, voda i sunce su preduvjeti ne samo za život, već i za turizam (sjećate se 4S?)
Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu je jedan od strateških ciljeva i u dokumentu „Strategija razvoja održivog turizma do 2030.”
Što je turizam?
Ponekad je potrebno vratiti se na početak, odnosno definiciji turzma.
Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s njime nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost (Walter Hunziker 1942: 21, hrvatski prijevod S. i Z. Marković, 1967: 10)
Svjetska turistička organizacija (WTO) je posebno izdvojio dvije kategorije: putnici (travelers) i posjetitelji (visitors) i samo su posjetitelji uvršteni u turističku statistiku: e-visitorSamo potrošnja stranih posjetitelja povećava nacionalni dohodak, dok domaći posjetitelji svojom turističkom potrošnjom samo prelijevaju sredstva iz jednog u drugo područje istog nacionalnog prostora. Ključni problemi Hrvatske po uvođenju eura su previsoka inflacija te gubitak konkurentnosti domaćih izvoznika, u kratkom roku dio problema može se amortizirati i izvozom turističkih usluga te doznakama iz inozemstva (gastarbajteri)
Udio turizma u BDP-u Hrvatske i koliko je to održivo?
Turizam unutar nacionalne klasifikacije djelatnosti nije klasificiran kao zasebna kategorija već se radi o skupu različitih djelatnosti, što značajno otežava procjenu značaja turizma na cjelokupno gospodarstvo. Ovisniji smo o turizmu od bilo koje druge mediteranske zemlje, a da pritom nemamo samodostatnu poljoprivrednu proizvodnju a ni proizvodnju, infrastruktura gradova je preopterećena, dok stare gradske jezgre izumiru. Postavlja se pitanje zarade od turizma te zašto
zaradu od turizma ne bismo ulagali u druge gospodarske grane?
Sigurnost je najvažniji čimbenik turizma
- Prediktivnim programiranjem ljudi „klimatskom agendom” te na manjak zarade od turizma pojačava se strah za egzistenciju
- Rat protiv nas ljudi koji se vodi već četiri godine „modernim oružjem” sve više dovodi u pitanje smisao turističkih putovanja
- „Klimatske promjene” mogle bi uskoro utjecati ne samo na to kako, već i kamo i koliko putujemo odnosno na ograničenje ili ukidanje putovanja
- Usvojen „Pakt” ili pakao za budućnost”? Hrvatska je 8. od 193 zemlje u provedbi ciljeva održivog razvoja. Tri ključna procesa su: digitalna transformacija, demografska obnova i dekarbonizacija
Održivi turizam?
Upozorava se kako je turizam dio problema jer ovaj sektor stvara oko jednu desetinu emisija stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatsku krizu. Postoji ideja ugljične putovnice – svakom bi se putniku dodijelila godišnja količina ugljika koju ne može premašiti (prosječni godišnji otisak čovjeka je oko 4t). Neke zemlje već od početka travnja ove godine poduzimaju mjere za smanjenje putovanja zrakoplovima. Pojam održivog razvoja u turizam se uvodi još 1987. godine. Nekad je to značilo - prirodne, povijesne, kulturne i ostale resurse za turizam valja zaštititi kako bi se mogli kontinuirano koristiti u budućnosti, ali da mogu koristiti i sadašnjoj lokalnoj zajednici, a koristi od turizma treba proširiti na cijelo društvo. Da li je danas zaista strateški cilj doći do „zlatne milijarde” kako bi se sačuvali prirodni i energetski resursi? Oduzeti vlasništvo nad automobilima? Da li se svjetska nesigurnost, ratna žarišta i terorističke prijetnje mogu eliminirati novim sustavom globalnog upravljanja odnosno postavljanjem jedne svjetske nadvlade? Da li će Zagreb kao budući 15-minutni grad biti zanimljiv za turizam?
Najavljen je novi sustav naplate cestarina od 2026., investicija od 80. milijuna eura s laserskim očitanjem registarskih oznaka. Cijena cestarina od 1. listopada 2024. - Hrvatske autoceste povećavaju odnosno ostavljaju ljetne cijene za vozila I. A, I. i II. skupine dok za teška vozila cijena ostaje ista te isto pravdaju troškovima održavanja i izgradnje.
Najavljen je moderan i održiv željeznički promet kao dio EU koridora (termin se koristi u geopolitičkoj i vojnoj terminologiji) – ukupno 6 mlrd. eura vrijedan projekt, cilj je maknuti što više auta s cesta, uz obveznu reklamu da će umirovljenici imati besplatan prijevoz uz umirovljeničku iskaznicu, a studenti i popust.
Turističke zajednice (TZ) i Hrvatska turistička zajednica (HTZ)
Novim Zakonom o turizmu trebale bi postati destinacijske menadžment organizacije s fokusom na održivom upravljanju destinacijom te se ne bi bavile samo marketingom i promocijom destinacije, kako kaže novi ministar turizma i sporta. Međutim, prema sadašnjem Zakonu o turističkim zajednicama, sustav TZ se uređuje po modelu destinacijske menadžment organizacije. TZ se financiraju iz turističke članarine, boravišne pristojbe te od obavljanja gospodarske djelatnosti.
TZ provode postupke jednostavne nabave, a može upravljati javnom turističkom infrastrukturom i organizirati manifestacije i priredbe koje doprinose turističkom identitetu destinacije. Da li zaista služe privlačenju turista ili zabavi lokalnog stanovništva? Može li TZ upravljati destinacijom/izračun prihvatnog kapaciteta? TZ ne može donositi prostorne planove razvoja destinacije. Tko će dati početne vrijednosti? Znamo li koji su to krajnji brojevi? U kojem razdoblju? Tko će odrediti koliko je m2 po kupaču prihvatljivo? Tko će odrediti koliko turista na postojeću komunalnu infrastrukturu? Ili koji broj jahti i cruisera? A koliko tek liječnika mora imati destinacija u špici sezone? Destinacijom u stvarnosti upravlja politika, krupni kapital te interesi lokalnog stanovništva jer gradovima nikad dosta komunalnog doprinosa a građevincima posla i novca. Umjesto novih zakona potrebno nam je etično upravljanje najdinamičnijom društveno-ekonomskom pojavom novijeg doba, ne trebaju nam nikakve „zelene”, „digitalne” i „klimatske” politike ako želimo dobro budućim naraštajima.
HTZ još traži novi slogan i vizualni identitet hrvatskog turizma. Natječaj je objavljen s rokom za prijavu 13.3.2023., a pobjednik najavljen za kraj 2023. godine s nagradom 300.000 eura. Međutim, u lovu na turiste u 2024. bili smo još s istim sloganom „Puna Života“, jer je novi još na čekanju. Prisjetimo se „Raj na zemlji” – slogan devedesetih godina, „Mala zemlja za veliki odmor” – koristio se do 2001., „Mediteran kakav je nekad bio” – koristio se do 2013.
Turizam u brojkama 2024
Hrvatska
- Prema podacima sustava eVisitor do 31. kolovoza 2024. godine u Hrvatskoj je ostvareno 16,9 milijuna dolazaka i 89,4 milijuna noćenja odnosno 4% više dolazaka i 1% više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine
- U prvih osam mjeseci hrvatskim autocestama prošlo je više od 53 milijuna vozila što je 9% više nego u istom razdoblju prošle godine, brodovima Jadrolinije prevezeno 9,6 milijuna putnika i 2,8 milijuna vozila, što predstavlja rast od 2,4% u odnosu na 2023., dok sve naše zračne luke bilježe veći promet nego u prvih osam mjeseci prošle godine i to u prosjeku za 21%
- U odnosu na 2019., u 2024. godini bilježi se rast kapaciteta od 15%, odnosno više od 250.000 kreveta
- HNB najavljuje rekordne rezultate za 2024. - Prema posljednjoj službenoj projekciji iz lipnja na razini cijele 2024. godine prihodi od turističke potrošnje stranih turista mogli bi porasti za četiri posto ili 600 milijuna eura te dosegnuti 15 milijardi i 200 milijuna eura
- Kolika je zarada od turizma?
Svijet
Svijetom je u prvih sedam mjeseci 2024. putovalo oko 790 milijuna turista ili 11 posto više nego u istom razdoblju 2023.
Među zemljama s najboljim rezultatima do lipnja/srpnja 2024. bile su Albanija s porastom prihoda od 128 posto te Srbija s porastom od 126 posto, a slijede Tadžikistan s porastom od 85 posto, Pakistan od 76 posto, Crna Gora od 70 posto, Sjeverna Makedonija od 60 posto, Portugal od 57 posto, Turska od 55 posto te Kolumbija s 54 posto većim prihodima nego 2019.
Gastarbajteri
Prema podacima Hrvatske narodne banke, 2023. gastarbajteri su poslali u Hrvatsku 5,7 mlrd. eura. Novac kojeg su građani u Hrvatskoj dobili iz inozemstva odgovara 40% godišnjih inozemnih prihoda koje Hrvatska ostvaruje od turizma (7,1% BDP-a, po čemu je Hrvatska rekorderka u EU, tim novcem potiče se potrošnja domicilnog stanovništva)
Strani turisti
Oni dolaze, ali u vlastite apartmane. Prema podacima porezne uprave u samo 4 godine stranci su kupili gotovo 40.000 nekretnina i to većinom uz more (Slovenci su imali već oko 100.000 vikendica). Gotovo svaka druga nekretnina proda se strancima. Pri kupnji nekretnine kupac je dužan platiti porez na promet nekretnina koji u Hrvatskoj iznosi 3% kupoprodajne cijene (ako prodavatelj ne obračunava PDV). Najbrojniji kupci nekretnina u Hrvatskoj: Slovenci, Nijemci, Austrijanci, Česi i Slovaci. Vlasnici se ne prijavljuju kao legalni iznajmljivači, a porez plaćaju vlastitoj zemlji te će biti oslobođeni i budućeg poreza na nekretnine (samo u godinu dana 60.000 novih kreveta na tržištu, hotelski smještaj pao ispod 10%). Nema podataka o gradnji za turističko i za stambeno tržište. Ogromnim dobicima trgovačkih lanaca ide u prilog i potrošnja stranih turista.
Zanimljivosti i izblijedjela povijest
Turizam ne smijemo poistovjetiti s migracijama
Znamo li koliko stranaca obavlja poslove u turizmu ili djelatnostima vezanim uz turizam a da nisu kvalificirani za taj posao? Tko obavlja potrebne inspekcije? Prema podacima iz rujna imamo 83.000 nezaposlenih te 130.000 stranih radnika. U uvjetima kad nemamo nikakvu migracijsku politiku, istu u Hrvatskoj umjesto Vlade (Ministarstvo demografije i useljeništva) vode poslodavci, koji neselektivno uvoze radnu snagu, što dokazuje i gotovo 200.000 radnih dozvola stranim državljanima samo u 2024. u području građevina, hrana i promet (taxi) a nisu za to osposobljeni.
Velik broj državljana trećih zemalja mijenjaju zanimanja bez dokaza da su osposobljeni za taj posao. Uz sve to postavlja se pitanje sigurnosti hrvatskih građana i turista. Zakon o strancima je tek u saborskoj proceduri.
Sustavi kontrole i nadzora migracija Entry/Exit sustav (EES) i European Travel Information and Authorisation System (ETIAS)?
Granični EES sustav za putnike trebao je započeti s radom 10.11.2024. – odgođen! On predviđa da se prije svakog polaska na put u EU obavi prijava putem online formulara ili mobilne aplikacije. Prilikom prvog ulaska u EU od stupanja na snagu ovog sistema, morat će se obaviti i ključan zadatak – dati službenicima svoje biometrijske podatke (otisak 4 prsta desne ruke i sken zjenice oka). Odobrenja za putstupaju na snagu od ljeta sljedeće godine. Dakle, čitav će proces biti zaokružen u 2025., početkom rada ETIAS-a, sveobuhvatnog sistema za izdavanje dozvola za ulazak na teritorij EU. Procedura za zahtjev dozvole trajat će svega nekoliko minuta, osim ako ne postoje zakonske prepreke (raspisana potjernica, zabrana ulaska u EU i slično). EES i ETIAS nisu garancija za ulazak u EU! Dolazi i EUDI (Uredba o europskom digitalnom identitetu).
Hrvatska turistička kartica i digitalni novčanik (The European Digital Identity Wallet) – ima li sličnosti jer gotovine nema? Digitalni euro - gubitak suvereniteta i identiteta zemlje itekako važnog za turizam?
Porez na nekretnine
Da li ćemo imati turiste sljedeće godine?
Paušali i do 650% viši, a vlasnici apartmana da bi mogli platiti puno veći porez, dići će cijene i to je kraj domaćeg turizma. Ovo je udar na male iznajmljivače a i domaće turiste kojima bi se ljetovanje moglo brisati iz budućih planova. Što je s vlasnicima vila s bazenima za koje je država dala bespovratna sredstva? Hotelskim lancima? Naročito stranima? U inflaciji su na gubitku oni koji svoj novac drže na računima te to daje poticaj ulaganju novca u nekretnine. Vlada ne poduzima ono što je nužno i što bi bilo prava porezna reforma a to je oporezivanje bogatstva, odnosno ukupne imovine. Time bi udarili na onih manje od 2% koji imaju preko 50% ukupnog bogatstva. Ovo je porez na način korištenja nekretnine. Država u svome vlasništvu ima preko 2000 praznih stanova, a što je tek s „betonskim spavačima”? Banke također u svom vlasništvu imaju značajan broj praznih stanova, ali se njih neće dirati, Ovo je nastavak politike osiromašenja i uništavanja hrvatskog naroda jer malotko će od lokalnih vođa odoliti povećanju prihoda u svoju blagajnu?
Od održivosti do samoodrživosti
Budućnost je ruralni turizam odnosno svi oblici turizma u ruralnom prostoru. Ako govorimo o životu, budućnost je u samoodrživim gospodarstvima gdje je selo ključ izgradnje održive budućnosti. Izazovi i prilike za zajednički razvoj urbanog i ruralnog. Naglasak je na vrijednostima – netaknuta priroda, tradicija, obiteljski život a koje nam nitko ne može oduzeti.
Čovjek kao istinski kreator i stvaratelj.
Izvori:
Boris Vukonić: Turizam Budućnost mnogih iluzija, Visoka poslovna škola Utilus, 2010.
Mato Bartoluci: Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva, Školska knjiga, 2013.
Ministarstvo turizma i sporta
Državni zavod za statistiku
HNB
Pridružite se:
WEB STRANICA:
https://arnasebalj.com
Telegram kanal Arna Šebalj:
https://t.me/arnakanal
Chat, grupa
S Arnom i istinom:
https://t.me/arnasebalj
SVJEDOČANSTVA "CIJEPLJENIH" u HRVATSKOJ
https://t.me/+jUM0zkaioNxmZDQ0
Svjedočanstva NE-cijepljenih u Hrvatskoj
https://t.me/+FKt1CiAN8fwyOGU0
FB
https://www.facebook.com/profile.php?id=100086873156577
YOUTUBE KANAL: